Ono za krumpir kakvo su prije znali imat
-Svjetlo joj je nad glavom,
rekao je Marko.
-Nije, ovo je u zatvorenom, prozirne stjenke od salonita su oko terase, rasvjete nema, gore je krov...
odgovorio je odsutno i mahinalno krenuo po stolu za cigarom, ne skidajući pogled s monitora.
Postavlja masku s levelsima i pokušava posvijetliti oči, sakrivene u tamnim sjenama. Sjaje. Dolijeva svjetlo. Nakon gomilu ulivenog svjetla, sjaje medenosmeđe, prilično divlje. Moćan zubati osmijeh i neobična širina glave u čeljustima. R'n'R čeljust. Da, to je kapitalni primjerak R'n'R čeljusti.
U vrtu je sjekira, na krovovima dimnjaci,
s mnogo je razumijevanja komentirao pozadinski WinAmp.
Narušio mu je volju za pisanjem. Nema smisla pisati kad si već dorekao svoje misli, a ako te uz to još i razumiju... Čemu, kočio se naslov starog časopisa na stolu. Otrgnuo je naslovnicu punu pepela cigara i mrlja kave.
Mnogo je već priča, i jake su ovisno o tome koliko je žara uložio u njihovo pisanje. Priče su... napisane. Napisali smo ih, nebitno je jesmo li ih zapisali. U biti, možda zapisivati vrijedi samo priče koje u stvarnosti nismo napisali. One koje nisu napisane dok nisu zapisane.
Čarobnjak iz Ida, viri preko zida, pjevušili su razigrani čovječuljci u lubanji i gađali se mrvicama kruha. A on je krenuo slagati košulje u veliki stari ormar, ali ne tada. Par dana kasnije, par stotina kilometara dalje. Nije ga više oduševljavalo živjeti iz kofera. Iako, ni uredne košulje u ormaru nisu ga fascinirale. Kofer se prepunio. Ponio je neke stare stvari iz Zagreba. Zato slaže.
Pred prozorom je iz magle izvirio čempres, taman, nehajno oslonjen na plavu maglu svitanja. Iza magle je more. Iza priča su samo moćne čeljusti, uvijek samo moćne čeljusti, poput onih starih klještolikih drobilica za krumpir. Dograbe ga za jaja, protisnu mu libido kroz mozak i iznjedre romantične akvarele.
WCH. Zamoliše ga da tako označava stilske greške u testovima koje su mu ovih dana navalili. Mnoge osvješćivanje drobilice za krumpir toliko šokira da ne mogu prestati prostačiti. Oni su ljuti, oni su uvrijeđeni time što su doznali o sebi. Gola kurčina kao repromaterijal, pogonski agregat. Izvlačiš srebrne žice i stvaraš filigran. Predstavljaš se svojim filigranom, gradiš nastambu, poslovno carstvo, umjetnost, civilizaciju. Druge te zvijeri cijene. Mora da imaš opaku kurčinu ako si izvukao toliko srebra iz nje.
Ili, protisnuto... životna snaga. Oh, hvala vam najljepša, zaista radije čitam s protisnute strane. Zapisano prema motivima napisanog. Stidljiv sam po prirodi i to se vidi, prostačim plaho i prenaglašeno poput pučkoškolca uplašenog vlastitom drskošću. I to je dobro. To je utočište, to je dokaz da blaziranost još ne odnosi pobjedu, jer... životna je snaga bezlična i apstraktna, moja i tvoja, njegova, njihova... ok, neka je malo dlakavija u korijenu, iskrivljena lijevo ili desno, deblja ili tanja... tako je, nasmiješi se, jer... kameni blok u rukama Rodina ne čeka sudbina tucanika u podlozi autoputa na tristosedamnaestom kilometru neke državne ceste među brdima kojima se nitko od vozača nikad ne potrudi doznati imena, a vještina i volja zaslužuju respekt, stvorile su nešto što ima identitet.
24.02.2010. u 7:15 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar
I kak sad ovo žanrovski odrediti... Lirska esejistička beletristika? POstavio si pitanje koje si i ja stalno postavljam... Znaš i sam koje.
Autor: vegavega8 | 24.02.2010. u 8:14 | opcije
Prvokavna bojleročekna refleksivno-fotošopna proza ;D
Autor: pike_TS | 24.02.2010. u 8:18 | opcije
OK, sve mi je jasno osim "fotošopna", ali s obzirom na tvoju drobilicu i srebro, hebga (viš da i ja psujem), valjda ti znaš :-))
Autor: vegavega8 | 24.02.2010. u 8:26 | opcije
xex, pa počelo je sređivanjem neke serije fotki mlade dame moćnih čeljusti pred koji dan, a dopisalo se do kraja zbog sporog bojlera ;)
Autor: pike_TS | 24.02.2010. u 8:30 | opcije
koji pire krumpir.
minjaš glupog?
Autor: rozmarina-baba | 24.02.2010. u 8:52 | opcije
zakaj bi ga menjal, neka ga takog kaki je ;)
Autor: pike_TS | 24.02.2010. u 8:55 | opcije
micek, tebi treba ispeć kolača, skuhat čaja i smjestit te u neku kuhinju koja miriši po cimetu. i pokrit crvenom kockastom dekom. u fotelji.
Autor: izrazito-patuljasto | 24.02.2010. u 10:05 | opcije
a onda ti objasnit da su ljubići najisplativiji. fućka ti se je li sljez ili božikovina.
Autor: izrazito-patuljasto | 24.02.2010. u 10:08 | opcije
ak preskočiš objašnjavanje imaš zaključen ugovor... moš me i na kockasti stolnjak stavit ko onog drugog psa po veličini... onog s očima poput zdjelica za bijelu kavu... ;D
Autor: pike_TS | 24.02.2010. u 10:18 | opcije
joooj... iz koje je to priče? (vrtim cijelo jutro, ne mogu se sjetit. bila je i neka spilja? i žeravice?)
Autor: izrazito-patuljasto | 24.02.2010. u 10:50 | opcije
je, je, spilja u drvetu a la Carroll, vojnik, vještica, princeza u kuli i tri pasa ;) (a naziva se ne sjećam)
Autor: pike_TS | 24.02.2010. u 10:56 | opcije
joj, ne mogu sad ništa dok to ne nađem...
Autor: izrazito-patuljasto | 24.02.2010. u 11:06 | opcije
Kresivo. H.C. Andersen. i to je bio prvi pas po veličini, a ne drugi. :)
Autor: izrazito-patuljasto | 24.02.2010. u 11:25 | opcije
da sam na tvom mjestu(nisam, nisam... lalalala.!.), zapalila bih sve što sam ikada napisala, uvezala u korice duginih boja i poklonila u karitativne svrhe, za sanaciju kolone gubavaca na N. Gvineji... predobar si da bi nastavio ovim putem.
Autor: mmmmmm_da | 24.02.2010. u 11:48 | opcije
je. sad će se počet branit. agresivno. al i meni ide na žofčeke kad moram znat što je winamp da bih skužila da dečko sluša haustor. ostalo ne znam, pa ni ne kužim. i tak... još mi se spava. beš apstrakciju. francuze bi trebalo zakonom zabraniti.
Autor: izrazito-patuljasto | 24.02.2010. u 13:11 | opcije
najvjerojatnije hoće. jer je agresivan neurotik. taka mu priroda. noge bi mu izlomit trebalo. :)
Autor: pike_TS | 24.02.2010. u 15:43 | opcije