otrovni web log..

..ono što imaš danas ČVRSTO ZAGRLI..jer možda baš sutra će NESTATI..jer ono najbolje u životu može se dobiti samo po cijeni velike boli..

..vjerujem u to kako jedna lijepa riječ otvara mnoga vrata čak i ona najteža..jedan zagrljaj može prenesti neopisivo puno topline..jedan iskreni osmijeh vratiti nas u svijet bez tame..zar tražim previše??..

eh bas me zanima kako vi utonete u san evo par pitnja:
1.Tvoja omiljena poza za spavanje?
2.Što napravis prije spavanja?
3.Imaš li nocne more?
4.Što se sve može naci oko tvog kreveta?
5.U čemu spavaš?
6.U čiju bi sobu najradije zavirili?
7.Što najcesce sanjas?

a evo prvo cu ja krenuti sa odgovorima:

1.Ja inace spavam na desnom boku i ruci,pa kad se ujutro probudim ruka mi utrnita

2.Prije spavanja tušnem se operem zube i sve sto ide uz to..

3.Joj imam nocne more sanjam ludog dennisa,haha salim se

4.Oko kreveta mi je lampa,mobitel,3 daljinska,labelo..knjiga

5.U piđami

6.Uh u..... haha

7.O snovima ne bi sanjam sve moguce i nemoguce

Trebamo naučiti od svojih mama da će doći trenutak kad više ništa nemožemo naućiti od njih..i to je uredu..škola je završila..ali diplomirati možemo samo sa LJUBAVLJU..

Ljubav je ono što želimo..
Ljubav je ono čega se bojimo.
Čeznemo za osjećajem povezanosti..okusom nedualnosti..iskustvom izlaska iz sebe i stapanja sa drugom osobom..
Toliko se bojimo gubitka te ljubavi ili podavanj ada se tome ne usudimo ni prići..plešemo uokolo..okljevamo..izbjegavamo..već smo se ranije opekli i ne želimo se ponovno opeći..nije li definicija ludila neprestano ponavljanje iste radnje s očekivanjem drukčijih rezultata??

..novi početak nam nije ponuđen samo na početku nove godine..već svakoga jutra kada se probudimo..svaki novi dan je ujedno i nova mogućnostda počenom ispočeteka..

Postoji netko
Tko me jednom ubio
A zatim otišao
Na vrhovima prstiju,
Ne narušivši svoj savršeni ples
Zaboravio me položiti u krevet
I ostavio me da stojim
Svezana čvrsto
na putu
Sa srcem zarobljenim kao i prije
S očima nalik
Na njihov odraz u vodi jos ćist
Zaboravio izbrisati ljepotu svijeta
Oko mene
Zaboravio sklopiti moje oći gladne
I dopustio im tu pustu strast

Svašta si pričao,
puno toga zaboravio.
Ne znaš da čes i sam
zaboravljen biti.
Isto če te povrijediti,
odbaciti,
zamjeniti
nekim drugim.
Uvijek ista prića.
Ti si samo lutka,
što ga život
koncima vuće.
Ja sam bar imala srce,
a ti?
Bez savjesti,
ni prijatelj
nisi znao biti.
Sakrio si se iza maske.
Pod teretom snobizma i dosade.
Željan pažnje.
Zasljepljen lažnim sjajem,
opijen slatkim rijećima
lažnih prijateljica
lijepih lica,
sumnjivog morala,
Ali nakon toga,
dolazi jutro,buđenje
iz košmara.
Otrežnjenje je sporo,
neminovno bolno.
Osječat ćes se prazno,
kao da su ti dušu ukrali,
bez neke nade,
tupog pogleda
u sutra,
bez jućer.
Jer tamo je ostalo,
ono istinsko što je
kod tebe vrijedilo,
a tako si to
lako prodao.
Za šaku lažnih osmjeha,
5 minuta blještavila,ništavila.
Ostalo je samo jedno
prazno Ti.

Nekad sjedim sama...
Cekam sreću. kažu neće ona nas.
Tješe me, kazu koraca za nama
Tako bjeze mi, dan za dan,
Ja k'o lutka tkana, suzom andjela bez krila...
Zivim bajku cekam princa još od kad sam dijete bila...

Neka netko nekad nitko...
Cekam dan da svane.
Okrecem se, sve isto, kad cekam bol da stane.
Mislim, jaka sam toliko:ustajem kad tonem ja,
Al' nema nikog, nema nikog...
Sama sam na svome znam...

Kad ne mogu tad ne mogu bas nista vise,
Kad ne znam tad ne znam bas nista vise,
Kazu zivot bjezi leti dalje,
Kad je zivot tezi leti dalje,
Kazu uzmi sve, jer ne dajem nista vise...

Gledam sat sreca kasni!
Opet, opet, i opet...
Kad jednom padnes, kazu da ces pasti...
Opet, opet i opet...
Ja ne znam, kad nemam s kim,
I nemam gdje odavde,
Ja ne znam, jer plasim se da sutra sama padnem...

Nekad netko nekad nitko...
Cekam dan da svane.
Okrecem se, sve isto, kad cekam bol da stane.
Mislim, jaka sam toliko:ustajem kad tonem ja,
Al' nema nikog, nema nikog...
Sama sam na svome znam...

Kad ne mogu tad ne mogu bas nista vise,
Kad ne znam tad ne znam bas nista vise,
Kazu zivot bezi leti dalje,
Kad je zivot tezi leti dalje,
Kazu uzmi sve, jer ne dajem nista vise...

..noćas letjet ču ka nebu
da među zvijezdama nađem mir
tamo daleko....
u nekom drugom životu
nekom drugom svijetu
negdje....tamo daleko....
letjet ću ka nebu da nadjem mir
a ti znaj.... da tamo negdje
čeka te netko
tako blizu....a tako daleko....

previše očekujemo od
Božića
mora biti čaroban
mora biti pravi
svečan..zabavan..
a pokloni savršeni
ah,sve to isčekivanje
polako stanite malo
jedino je LJUBAV važna
sve ostalo je samo ukras..

Mi smo bića bez mira. Utopljeni u svom dnu. Svjetlo nam rijetko obavija dušu, čeznemo za svijetlim likovima....
zato jer smo u vlastitoj tami. U predvorju snova prolaze rasni konji, lelujaju bijele zavjese u stanu bez stanovnika.
Na svaki način kršim zakon života pojavljivanjem na ovom globusu. Onog dana kad Mjesec poprimi boju krvi,
zaustavit će me čuvar sna na pragu pustoši i pokazat će mi tajna vrata koja vode do bagrema rascvjetanog u proljeće na
proplanku svjetlosne planine. Tko će mi reći što stoji na kraju gnjeva, na kraju duge? Moji snovi su opustošili
plameno srce i ostalo je samo mjesto za dlanove kojima pokrivam oči, jer nisu i ne mogu primiti toliku svjetlost.
Na mekanom jastuku proteklog dana odmaraju se noćne suze sa ledenim komadima srca i otpadaju jedno po jedno u ponore do dna.
Dno je mekano, štiti me od prevelike svjetlosti, umorna sam već od bježanja i utapanja u mrtvim vodama praznine.
Umorna sam od besmrtnosti ovog stanja i stalno spominjem neznano ime nekog čovjeka, koji diše prvi dah do moga.
Nema pitanja. Umor i dalje traje, a grudni koš se diže i spušta u ritmu noćnog otkucaja srca. Tko će mi reći?

Borba je završena,
knjiga zaklopljena.
Adresa promjenjena.
Ostavljam te ,
sa tvojim lažima,
netrebaš mi,
netrebam ti,
imaš onu,
zbog koje smo
tu di jesmo.
Nisi više vrijedan
u mojim oćima,
čak ni da ti kažem,
jedno obično
zbogom.

Imam li vremena.
imam li snage pocet sve iznova?
Sakupiti hrabrosti
za nove dane,
za nove poglede,
neke druge oci ,
da li cu moci??
Pobjediti sumnju,
prekoraciti proslost,
ne osvrtati se na bol
i ici naprijed,
prema sutra

gledam malo tu oglase na iskrice..he he koji smijeh kao da čitam arenu..al u areni ima i slika..koja parodija ;))