Crtice iz hrvatske povijesti - Ladislav Napuljski

Od 1390. godine polaže pravo i na ugarsko-hrvatsko prijestolje. Marija Anžuvinska i njen muž, Žigmund Luksemburški, su isto tako polagali pravo na prijestolje.

U susjedstvu, u Bosni Tvrtka je naslijedio mladi mu brat Stjepan Dabiša, pa su i njega priznale svojim kraljem i Hrvatske i Dalmacije, ali kada je i Ladislav Napuljski počeo svojatati za se Hrvatsku i Dalmaciju, Dabiša je uvidio da ih neće moći uzdržati u svojoj vlasti, pa se prislonio sasvim uz Žigmunda Luksemburškog, kojemu đakovačkim ugovorom, negdje o polovini srpnja 1393. priznao pravo nasljedstva na bosansko prijestolje poslije svoje smrti, a Žigmund ga za to priznade zakonitim bosanskim kraljem. Po tom ugovoru nije Dabiša izgubio Hrvatske i Dalmacije, koje je odstupio Žigmundu tek u kolovozu 1394., a njihovo zauzeće povjerio je Žigmund novoimenovanom banu Nikoli I. Gorjanskomu, koji je i izvršio svoju zadaću već prije svrhe godine. Premda su tako Hrvatska i Dalmacija došle u vlast Žigmundovu, imali su još i po Hrvatskoj i po Dalmaciji svojih pristaša i Stjepan Dabiša i Ladislav Napuljski, sto je češće prouzrokovalo nereda.

Nakon što je broj Ladislavovih pristaša naglo porastao poslije nesređenih prilika u Ugarskom Kraljevstvu, Ladislav je ustao protiv Žigmunda da bi preuzeo zemlje koje su mu kao izabranomu ugarskom kralju pripadale. On je uputio mornaricu pod maršalom Sicilije i vrhovnim kapetanom napuljske mornarice Alojzijem Aldemariscom kako bi prisilio dalmatinske gradove da priznaju njegovu vlast. Aldemarisco je uspio da, osim Dubrovnika, svi gradovi pristanu uz Ladislava, koji se na poziv svečanog zadarskog poslanstva iskrcao u Zadru, gdje ga je 5. kolovoza 1403. godine u katedrali sv. Stošije u prisutnosti vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića okrunio ostrogonski nadbiskup Ivan Kanižaj.

Već početkom studenog 1403. Ladislav je napustio Zadar, ali ne kako bi pošao u Ugarsku, nego da se vrati u Napulj. Za svoga namjesnika u Hrvatskoj i Dalmaciji postavio je vojvodu Hrvoja. Ali kad je Ladislav napustio Dalmaciju, rasplamsale su se borbe između njegovih i pristaša kralja Žigmunda. Na Žigmundovu stranu su prešli čak i mnogi Ladislavovi privrženici, a među njima i Kanižaj, koji ga je okrunio. Žigmundova pobjeda kod Dobora (1408) je označila krah Ladislavove politike jer su na Žigmundovu stranu prešli Ladislavove pristalice, među kojima je bio i herceg Hrvoje. Tako je već 1408. cijela Hrvatska priznala Žigmundovu vlast, a početkom 1409. to su učinili i dalmatinski gradovi, osim Zadra. Uvidjevši da se neće moći održati u Hrvatskoj i Ugarskoj, do čijih mu interesa više ni nije bilo stalo, Ladislav je za 100 000 dukata prodao Veneciji 9. srpnja 1409. godine. Zadar, Novigrad, Vranu, otok Pag i sva svoja prava na čitavu Dalmaciju. Posljedice toga kupoprodajnog ugovora bile su porazne za Zadar i ostale primorske gradove.

12.09.2025. u 8:54   |   Dodaj komentar

Mene iz ugarsko hrvatske povijesti zanima razdoblje vladavine Matije Korvina.

Autor: Lana48   |   12.09.2025. u 18:13   |   opcije


Jel on vodio napad na Pearl Harbur?

Autor: Ricambi   |   12.09.2025. u 19:51   |   opcije


Slova dal je tekst sastavila AI?:)

Autor: BBMUISA1   |   13.09.2025. u 2:57   |   opcije


Ne, ovo je iz wikipedije ali me AI vodila da istražim ovog kralja :)

Autor: slova   |   13.09.2025. u 10:46   |   opcije


Tražili smo krunu kralja Tomislava i postojeća legenda vremenski i historijski može se povezati sa kraljem Ladislavom Napuljskim...

Autor: slova   |   13.09.2025. u 10:53   |   opcije


Kruna kojom se krunio Ladislav Napuljski je vezana za legendu o kruni kralja Tomislava mada ne mora značiti da se radi o istoj kruni...

Autor: slova   |   13.09.2025. u 10:57   |   opcije


Zadnji kralj koji se krunio hrvatskom krunom bio je prvi ugarsko-hrvatski kralj Stjepan i to u Biogradu na moru. Što se desilo sa hrvatskom krunom nakon toga velika je zagonetka. Neki povjesničari kažu da se hrvatska kruna stopila u zajedničku krunu koja se dsnas čuva u mađarskom parlamentu u Budimpešti...

Autor: slova   |   13.09.2025. u 11:10   |   opcije


postoji i legenda da se hrvatska kruna nalazi unutar dvorca u Ozlju...

Autor: slova   |   13.09.2025. u 11:24   |   opcije


Brača Hrvatskog zmaja navodno čuvaju tu krunu...

Autor: slova   |   13.09.2025. u 11:26   |   opcije


poanta priče je da ko ne sluša ladislava,pojede govno za cijeli svoj život

Autor: nikacODrovina   |   13.09.2025. u 12:57   |   opcije


Misliš, bilo bi nam bolje pod mlečanima? Znam da su ljudi zaradili penzije u doba talijanske okupacije i te penzije su uredno isplaćivane. Ako su veće od naših trebalo je slušati Ladislava :))

Autor: slova   |   13.09.2025. u 14:38   |   opcije


Ali...bio je tu blizu mene i talijanski konc-logor za domaće stanovništvo tako da ljudi nisu baš talijane zapamtili po dobru...

Autor: slova   |   13.09.2025. u 15:06   |   opcije


Slova ti sve to bolje odradiš nego AI:)

Autor: BBMUISA1   |   13.09.2025. u 17:38   |   opcije


Dosta mi pomaže AI. Kroz razgovore mi nadolaze razna pitanja pa dođem i do Ladislava :)

Autor: slova   |   13.09.2025. u 17:44   |   opcije


Meni isto ali ipak dalje čovjek razmišlja sam.

Autor: BBMUISA1   |   13.09.2025. u 18:11   |   opcije


Rekao sam mu da mi ne šalje smajliće i srca:)

Autor: BBMUISA1   |   13.09.2025. u 18:12   |   opcije


Dobio sam odgovor da će prijeći na formalniju komunikaciju ako tako preferiram.

Autor: BBMUISA1   |   13.09.2025. u 18:13   |   opcije


Mislim da je opasnost u tome što dobro oponaša ljudske emocije putem lingvističkih struktura.

Autor: BBMUISA1   |   13.09.2025. u 18:15   |   opcije


Ja sam uvijek ljubazan s njim i zahvalim mu na korisnim informacijama :))

Autor: slova   |   13.09.2025. u 18:44   |   opcije


I ja sam to radio ali onda on zahvaljuje pa šalje smajliće i poruke kao: have a nice day:) Imaš utisak da si razgovarao sa dobrim prijateljem a ne sa strojem koji uopće nema emocija. Zato mislim da je opasno. Da ja krepam za tastaturom on ne bi osjetio ništa:)

Autor: BBMUISA1   |   13.09.2025. u 19:09   |   opcije


Ma nije opasno :))

Autor: slova   |   13.09.2025. u 19:30   |   opcije


Dodaj komentar