vještičje kronike

Nedjelja dan bez kraja
i bez budućnosti
jer nedjeljom se duže spava i rasteže se ona
jutarnja kava, pa se dolijeva još jedna
manje snena, lijena

nedjelja miriši u kuhinji
kada zveckaju tanjuri i beštek, i čaše se pune
i pričaju se priče, tihe, nebitne
usputne, nedopričane, nedoslušane, ponavljane
jer već je vrijeme za drijemanje

tada nedjelja prolazi u separiranju
po otomanima, foteljama, pred tv-om, u križaljkama
knjigama započetim, obilježenim stranicama
i vrijeme ide, šulja se, gnijezdi se kao mačka
ipak niko je ne primjećuje

a onda sredinom popodneva sve opet živne
jer pet je, i miris kave pobuđuje, jer zveckaju
tanjurići i žličice, i već je serviran
kolač od maka sa preljevom od čokolade
meni molim bez šlaga, hvala

i taman već oko dnevnika, nedjelja je nestala
više je niko ni ne spominje, a bila je tako
ugodno lijena, ničim prevažnim ispunjena
već sobom i ugodama zaokupljena
i opet nigdje njenog imena, jer sutrašnji dan
sa imenom novog tjedna požurio i već namješta sat

Pozdrav frendice...ja sam obično jako zadovoljna petkom, jer me čekaju subota i nedjelja, iako objektivno, meni je svaki dan isti...započinje mi Nesicom oko 5 u jutro, neki put i kasnije, kad se probudim u 3 i prodajem zjake...onda si dodam nešto za spavanje i tada spavam duže...
...ali, dosta mi je depresivno, a najviše nedjelja...
...brojim ih i prolaze mi uludo, svaku obećavam da ću napraviti neke stvari koje moram, i prođe, a ja nisam napravila i tako sljedeća i sljedeća psmtr...

Osjećam se kao pas bez gospodara, besmisleno i besciljno, ovaj snijeg se otegao, ali ne vjerujem da bi bilo bolje da ga nema, jer je sve sivo i nikakvo.

Kod tebe osjećam zadovoljstvo, čak i kava te veseli, sjećam se kad je i mene, posebno turska kava, kad se ukuha kava, podigne se pjena i cijela kuća zamiriše po svježoj kavi...
...meni se ništ ne da...

Pozdrav, pusa

:)

ovo su neke druge nedjelje...moje su slične tvojima...tak da same old , same old

jedino kaj kod nas već miriši na proljeće, jer visibabe, zvončići, jaglaci šafrani

e to me veseli

Jutrić!!
Meni je nedjelja još od radnih dana bila najdulji dan u godini..nekako..kao da nema kraja i kao da nema razloga da postoji jer...godinama sam sama i na poslu mi je bilo bolje mada....čim sam ušla u onu zgradurinu...nije bilo dobro ali...ekipa je bila dobra.
Moje sadašnje nedjelje su manje više iste.Kao ranoranilica stavljam vec u 6 kuhati juhicu...pa doručak i kavica i naravno...pregled našig blogera koji ne spavaju po noći pa da vidimo ko je kaj pisal ...pa Misa u 10h ..onda ručak i skoro da je dan već prošao.Opet ništa posebno ali....znam da me u ponedjeljak niko i ništa ne čeka radi čega moram biti napeta.Kako si napravim tako mi je.
Uživajte u životu koliko god možete:-))

Nedjelja, vikend?
Bježmo van, bilo kud i po bilo kojem vremenu. Umoriti se, napuniti baterije kako bi se opuštali kroz tjedan makar i radili.