O životu

Svako vreme donosi svoja pravila/promjene.
Mislim da se većena nas slaže da je nekad
važilo pravilo da je na muškarcima bilo da se
udaraju/osvajaju žene koje im se sviđaju.
Nadam se da nas većina slaže da u redu i kad
se u ovom vremenu žene udvaraju muškarcu
koji im se dopada.Hoću reći da žene načine
prvi korak da dođe do ljubavne veze.
E sad interesuje me kako vi gledate na to,mislim
kako žene gledaju na to da one učine prvi korak
a kako muškarci gledaju na žene koje učine
taj prvi korak.Da li to ubija romantiku,dali ubija
muževnost i ženstvenost.
Iskreno ja poštujem i jedno i drugo i mislim da je
svejedno ko će kome prvi prići samo nek to bude
iskreno a ne samo još jedna recka,kako se to kaže.

Ovih dana se dosta pisalo o bureku i što je burek
a što nije burekna iskrica Weblogu.
Evo jedan vic iz naftalina o tome.
Pita prijatelj prijatelja - Ko je to tebe tako naljutio?
Ma ovi iz buregdžince,ljepo naručim burek i jogurt
a oni meni nemamo jugurt.Dobro velim nema veze
dajte mi krompirušu i jogurt.Opet oni meni nemao jogurt.
Dobro dajte mi onda zeljanicu i jogurt.Oni opet nemamo
jogurt,pa ko se nebi naljutio?
Čuj prijatelju trebao si uzeti taj jogurt i razbiti im ga o glavu.

Ledeni čaj
1.) Dvije djevojke su sjele na večeru i obje naručile ledeni čaj. Jedna je bila toliko žedna da je ispila pet čaša dok je druga dovršila tek prvu.
Djevojka koja je sporo pila je umrla na mjestu, dok je druga uspjela preživjeti. Policija je utvrdila da je u ledenom čaju nađen otrov. Kako to da je djevojka koja je popila sadržaj iz pet čaša ostala živa i zdrava?

Pištolj i kazetofon
2.) Nakon dojave susjeda o pucnjavi, policija je na mjestu tragedije pronašla mrtvog muškarca. U jednoj je ruci držao pištolj, a u drugoj kazetofon.

Inspektor je odmah pokrenuo vrpcu: 'Nemam više razloga živjeti', a potom je uslijedio pucanj. Istog mu je trenutka bilo jasno da je riječ o ubojstvu, a ne samoubojstvu. Zašto?

Tko je oteo policajca na tajnom zadatku?
3.) Policajac na tajnom zadatku, koji je bio nadomak toga da razbije lanac krijumčara naftom, iznenada je nestao.


Njegove kolege koje su krenule istraživati slučaj su, između ostalog, u njegovim papirima našle sljedeću šifru:

710 57735 34 5508 51 7718

Zahvaljujući tom nizu brojeve odmah su shvatile koga traže. Zašto? Kako? Možete li i vi razbiti šifru?

Netko tu 'mulja'
4.) Supruga je u nedjelju pronašla mrtvog dragog i odmah obavijestila policiju. Svi koji su se nalazili u kući su dali iskaze, a glasili su ovako:

Supruga je rekla da je spavala; Batler jer rekao da je čistio; Vrtlar je rekao da je brao povrće; Sobarica je rekla da je otišla uzeti poštu; Kuhar je rekao da je spremao doručak.

Jednoj je od tih osoba policija odmah stavila lisičine na ruke. Kojoj?

U kojoj sobi skončati?
5.) Ubojica ste i osudili su vas na smrt. Jedini izbor koji vam je preostao je da uđete u jednu od ponuđenih soba. U jednoj od njih bijesni požar, u drugoj vas čekaju naoružane ubojice, a u trećoj se nalaze lavovi koji godinama nisu jeli.

Koju ćete izabrati?

Skoro savršen zločin
6.) Suprug je ubio ženu pomoću noža u automobilu. Nije bilo nikoga da to vidi, a i tijela se riješio tako da nije na njoj ostavio otiske prstiju.

Također, pobrinuo se i za to da nož baci s litice, i to na takvo mjesto na kojemu ga nikada i nitko neće naći.

Ipak, samo sat vremena nakon što se vratio kući nazvao ga je policijski inspektor i zamolio ga da dođe na mjesto zločina. Uhićen je čim se pojavio. Kako je inspektor znao da je ubojica?

Ubojstvo u rano jutro
7.) U Preradovićevoj 216 je hicem iz pištolja u želudac nešto prije sedam sati ujutro ubijen muškarac, a policija je nedaleko od mjesta zločina pronašla Peru Perića te ga privela u postaju.

Perić je u postaji ispektorima ispričao sljedeće: "Vraćao sam se izvana, kad eto ti meni ususret ubijenog. Ide on tako, kad odjedanput se niotkuda pojavio nekakav tip. Nisam ni trepnuo, a ovaj ga je već upucao dok mu je prilazio s leđa. Srećom, dobro sam ga vidio. Onako, krupan tip, viši od 190 cm. Ćelav. Trenirka. Tenisice. Zaključio bih prema njegovom izgledu da pripada krim miljeu i da je policiji već sigurno od ranije poznat".

Dok je Perić davao opis jedan se od inspektora prislonio kolegi na uho i šapnuo: Kako laže, uhiti ga. Što je Perića odalo?

Sprovod
8.) Djevojka je na sprovodu vlastite majke ugledala markantnog muškarca koji ju je silno zaintrigirao. No, budući su okolnosti bile takve kakve su bile, nije mu uspjela prići i upoznati ga.

O tom je muškarcu neprestano razmišljala tjedan dana, pa naposljetku ubila svog starijeg brata kako bi ga pronašla. Zašto?

Ubojstvo, a ne nesretan slučaj
9.) Bogati muškarac, koji je živio usamljen u kućici nadomak grada, te kojemu su morali dostavljati stvari jer je bio invalid, pronađen je mrtav.

Prvi ga je u četvrtak ujutro na podu ugledao poštar, a odmah je primijetio i to da je muškarac ležao u već osušenoj krvi.

Kada je policija došla na uviđaj, na trijemu je našla dvije čaše mlijeka, novine od ponedjeljka, katalog, letke i neotvorenu poštu.

Što je u tom trenutku policiju navelo da slučaj počne voditi kao ubojstvo, a ne kao nesretan slučaj?

Ja sam pogodio samo 4,5,6,7,i 8

Dok trepneš

Trideseta godina meni dođe
moja mladost prebrzo prođe
čini mi se tek sam trepnuo
a već sam napola ostario

Djetinjstvo mi je bilo slatko
al kao i sve drugo bilo je kratko
sedam godina za tren prođe
pa u školu kao prvak pođe

Ni tko sam ni što sam nisam znao
a već sam prve obaveze imao
dadoše mi tešku đačku torbu
i poslaše me u životnu borbu

Sa petnaest osnovnu sam završio
pa onda sa srednjom nastavio
i te tri godine za tren prođoše
onda osam na birou ostadoše

Nakon svega poslaše me u B.Luku
na nekakvu tako zvanu obuku
ali ni tu brate nešto ne štima
po završetku obuke posla nema

Sada sjedoh pa sve to napisah
pa samog sebe tiho zapitah
kuda me ovaj moj život nosi
dok se prve sijede javljaju u kosi

PS ovu pjesmu sam napisao davne 1990 godine

Dok trepneš 2

Sve ide svojim tokom život se nastavio
i ja sam se u zavodu napokon zaposlio
u isto vreme osmjehnula mi se sreća
moj život došla je moja ljubav najveća

Za zajednički život smo se odlučili
i vanbračnu zajednicu smo odabrali
jedno drugom davali smo sebe
i voljeli jedno drugo više nego sebe

U istoj firmi gradili smo poslovne karijere
i rješavali pred nama sve životne barijere
nismo znali kud će nas sve to odvesti
ali oboje nadali da će nas sreći povesti

Kao i svaki i naš početak je bio pun teškoća
rat iz HR preneo i u BiH pun ratnih strahoća
srećom zbog naših invalidnosti nismo morali
ići na ratište kao svi ostali zdravi ljudi

Nas dvoje pripadnici razlitih nacionalnosti
među nama se nisu primjećivale različitosti
skupa s nama u zavodu su živjeli radnici
invalidi pripadnici raznih nacionalnosti

Po završetku rata nas dvoje smo kovali veliki plan
otići iz zavoda i stvoriti zajednički mali topli stan
vjenčati se prodati svako svoju imovinu
i kupiti jednu zajedničku stambenu svojinu

Kao i svaka veleka ljubav i naša je bila slatka
ali kao i svaka druga velika ljubav bila je kratka
deset godina naše ljubavi u trenu je prošlo
i do kraja naše ljubavi i snova vreme je došlo

Jednog dana u bolnici iznenada je umrla ona
moja jedina velika ljubav moga života primadona
predugo sam čekao na ispunjenje našeg plana
pa je u sve to svoje prste umješala ta zla sudbina

Prošle su od tada tužne i duge dvadest i tri godine
godine sjećanja na trenutke radosti i ljepe uspomene
da bila je jednom jedna velika ljubav koje više nema
i samo sjećanja u mom srcu na tu ljubav drema

Sada sam invalidskoj mirovini,još uvjek u zavodu živim
više se ničemu ne nadam i nikakve planove ne pravim
u međuvremenu sam izgubio svoga tatu i dragu mamu
i ne znam kakvu mi novu ovaj život sprema dramu

Sve rjeđe ovde na iskrici blog ili komentar napišem
i valjda ću tako dok mi srce u grdima kuca i dok dišem
pisao sam sve i svašta priče pjesme i razne teme
eto toliko za sada i ljep pozdrav svima od mene

PS ovu sam danas napisao i to dva puta.
Prvi puta dok sam je napisao i kliknuo na potvrdi ono
me izbacilo sa iskrice i morao sam se ponovo prijaviti.
Sad ću sve kopirati pre nego kliknem na potvrdi da nebi
povo otišlo sve bez traga.
haha otišlo bi da nisam kopirao.

31 07 u 91 godini života umrla je moja mama.
02 08 je sahranjena u prisustvu svoje djece,unučadi
praunučadi,njenih sestara,zetova,snaha,rodbine,prijatelja
i mještana našeg sela.

PS.Ovo urla je,nema je više,još nije u mojoj svjesti.
Ostaće da živi u sjećanju 10 još živih svoje djece te
27 živih unučadi,kao i u praunučadi,4 njenih živih sestara
zetovima,snahama,prijateljima i mještanima sela.

U 4 mjesecu sam podneo zahtjev za prekid
primanja tuđe njege i pomoći od mia da bih
podneo zahtjev da istu primam sa centra za
socijalni rad.Dobio sam od mia potvrdno
rješenja sa 30 4.Uprkos tome dobio sam od
mia tuđu njegu i pomoć za 5 mjesec,a dobit
ću i za 6 mjesec.Iz toga ispada da ću im morat
vrati primanja za 5 i 6 mjesec.
Neznaničano objašnjenje mia je da im trebam
doneti rješenje o prekidu primanja sa mia.To sam
i uradio danas.Predao sam rješenje službenici
na šalteru.Prvo mi je rekla da su mi primanja
ukinuta,zatim da ja ne primam tuđu njegu i pomoć
sa mia već ličnu invalidninu.Ličnu invalidninu nisam
nikad primao sa mia.Sve sam to pokušao da objasnim
službenici,da i dalje primam tuđu njegu i i da ne primam
ličnu invalidninu.Nasmijao sam se kad je počela da viče
na mene.Po njenim rječima kad ja znam sve zašto sam
došao kod nje.Mirno sam joj odgovorio da tu nisam zbog
sebe već da njima pomognem da isprave grešku.
Tada je jedna druga službenica odnjela rješenje na kat više
gdje ja ne mogu kolicima.Uskoro mi je vratila rješenje i ljepo
mi objasnila da je neka greška u sistemu i da će biti ispravljeno.
Eto pa ti budi dobar i pomozi drugima na svoju štetu.
PS.Nemam samo ja taj problem već više nas koji smo
podneli isti zahtjev.Na sreću izvukao sam živu glavu:))

Naravno idealan muškarac i idealna žena ne postoje.
No kad bih birao idealnu srodnu dušu za mene
ovako bih je opisao.
Žena 55 do 65 godina.Umirovljenica,simpatična,sitnije
građe,vesela.Voli se šaliti,ne voli se svađati,spremana
na kompromise,puna povjerenja i razumjevanja.Voli da
sluša narodnu,pop glazbu i bećarce.Voli izaći u kino
pozorište,koncert,pored rjeke i u park.Voli društvene
igre poput čovječe ne ljuti se,remi i šah.I ono najvažnije
želi zajednički život.
Kako bi vi opisali idealnu srodnu dušu za sebe?

Malo je ljudi koji će isto odgovoriti na pitanje
što je sreća.Za nekog je to zdravlje,za drugog
novac,za trećeg ljubav,za četvrtog obitelj itd.
Narodna izreka kaže da je svako kovač svoje
sreće.Narodna izreka kaže da sreća prati hrabre.
Neki kažu da sreću treba zaslužiti.
Jedna pjesma kaže
Pogledaj me Bože s neba
daj mi ono što mi treba
daj mi zdravlja,sreće malo
snaćiću se za ostalo.
U svakom slučaju želim vam puno zdravlja i malo
sreće,pa radite s tim što znate i želite.

Svaki treći brak se razvede.U zadnjih desetak godina
se povećala starost za ulažak u prvi brak za šest godina.
Otprilike za toliko se povećala i starost roditelja za
prvorođenu bebu.Prosječno trajanje razvedenih brakova
je oko petnes godina.Oko 42 % razvedenih nije
imalo djecu.Nakon razvoda 83 % djece pripalo je majci
na uzdržavanje,11 % ocu,a samo 6 % imaju zajedničko
uzdržavanje djece.
Ovi mi podatci govore da se kasno ulazi u brak/vanbračnu
zajednicu.Da postajemo roditelji.Da puno više gledamo na
tjelesnu ljubav nego na dohovnu ljubav.Da je puno brakova
bez djece,što nemogućnost imati djece,što ekonomska
situacija,što da nećemo djecu radi poslovne karijere i
obaveza oko djece/lagodnog života i provoda.Zadnji podatak
mi je najgori.Taj da samo 6 % ima zajedničko uzdržavanje
djece.To mi puno govori o odnosu među razvedenima što
sigurno prenose i na djecu.
Što vi mislite o svemu ovom? Dali se brak razvodi nakon
15 godina zbog toga što ljubav toliko traje ili što nakon 15
godina zajedničkog života pokažemo svoje pravo lice?

Link

Ja planiram,a sudbina odlučuje :))

Danas sam planirao da skuvam rižu sa dinstanim
pilećim mesom.Haha ja i kuvanje,do nedavno
nespojivi pojmovi.I tako danas izvadim meso da se
odledi.Dok se meso odleđuje odem na brzaka u
najbližu prodavnicu.Čekam red na blagajni kad zvoni
telefon.Zovu iz banke,kažu da moram doći do banke
da mi ažuriraju podateke u suprotnom će mi biti
blokiran račun.Što bih drugo nego pravac banka.
Moram napomenuti,račun sam otvorio u Žepču
federacija BiH.Sad živim u Banja Luki,republika
Srpska.Mislio sam da mre zovu iz banjalučke
filijale ali ne,zvali su me iz Žepča.U banci mi kažu
da moram do cipsa po potvrdu o prebavilištvu da
bi mi nakon toga ažuriralli podatke.Nema mi druge
nego do cipsa.Sitna kišica pada,a ja u vom autu
istina čudnom autu invalidska elektromotorna kolica
odjurim do cipsa.Izvadim potrebnu potvrdu i nazad
do banke.Obavim sve što trebam i pravac kući.
Izgubio skoro tri sata vremena,a ručak još čeka da bude
spremljen.Po povratku kući kupio sam picu i malo pre
jeo.Sad pišem ovaj blog,a meso nek još čeka,ono je sad
na drugom mjestu,nek čeka dok se odmorim i ugrijem
pa ću kuvati večeras.

1.Reci joj ime,
nestat će.
Što je to?

2.Kad ga trebaš,
baciš ga,
kad ga ne trebaš
izvadiš ga.

3.Nikad nije bilo,
a uvijek će biti,
Nitko ga vidio nije
i nikad neće vidjeti,
A ipak ga svi žele dočekati.


4.Lakši je od pera,
ali ni najjači čovjek
ne može ga držati
dulje od 3 minute.

5.Pliva u vodi,
po kopnu hodi,
a iz kuće ne izlazi.

6.Bez obzira kolika je, nema težine.
Ali stavi je u bačvu
i osvjetlit će je iznutra.

7.Niti jurim, niti žurim,
uvijek sporo idem,
Ali točno na vrijeme,
uvijek na cilj stignem.

Vjerujem da svi znate što se jučer događalo u Srbiji.
Mislim o tragediji koju je izazvao 13 godišnji učenik
ubistvom u školi 6 djevojčica,te jednog dječaka i
jednog zaštitara.Pored onih koje je ubio još je bilo
ranjinih među kojima i nastavnica povjesti koja je
umrla.Tako da je dosad smrtno stradalih 9 osoba.
Kad je rječ o današnjim događajia mislim na napad
jedne 15 godišnje djevojčice nožem na jednog školskog
kolegu i nastavnicu koja je pokušala zaštti dječaka.
U tom događaju su povređeni dječak i nastavnica.
Danas ima učenika koji daju podršku jučerašnjem učeniku
koji je izvršio ubistva.Osim toga danas su neki učinici
s lažnim poštoljima glumili u učionici da pucaju a drugi su
glumili da su pogođeni.Smijali su se i šalila na račun
jučerašnjih događaja.Zatim najava jednog dječaka iz
Bihaća da će isto napraviti,te jednog dječaka iz Srbije
koji je pravio spisak nepoželjnih drugova.
Sve ovo me navodi na par pitanja.Prvo ko sve ima pravo
na oružje kod kuće i pod kojim uslovima.
Drugo pitanje je kakav odnos roditelji i djeca moraju imati
prema obrazovnim radnicima.Mislim da taj odnos mora biti
s punim poštovanjem,a ne napadom na obrazovanog
radnika/cu braneći svoju djecu.
Treće pitanje je ko i kako mora da odgaja djecu.
Jesu li tu roditelji,škole ili dječiji vrtići.Koliko roditelji imaju
vremena za djecu pored svog posla.Četvrto pitanje je
pitanje dječiji prava.Kada,do kada i gdje djeca smiju izaći bez
starijih osoba.
PS.Pišem sve ovo kao razmišljaje kako umanjiti mogućnost
da se ovakvi i slični događaji ponove,ne samo u Srbiji već i u
drugim državama.I sam sam mislio da se ovakvi događaji
nikad neće desiti na prostorima pre svega BiH,HR i Srbije
iako sam znao da se dešava pre svega u Americi.

Imam utisak da su danas ljudi otuđeni jedni od drugih.
Sve se manje druže uživo.Gledam po ulici svi drže telefone
u rukama,u kafiću sjede u gledaju u svoje telefone umjesto
da gledaju jedni u druge,da pričaju.Čini mi se da i mi na Iskrici
živimo više u virtuali nego live sa svojom rodbinom i prijateljima.
Dobro ima i od net koristi.Mnogo možemo saznati uz net,neki
rade uz pomoć neta,možemo pričati sa svojima u drugim državama
puno jeftnije.Ipak čini mi se da smo previše vezani za net i tv.
Što vi mislite,dali internet i tv zbližava ili otuđuje ljude?
Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?