vrijeme je

Link

baš kao da nas je A.Warhol uslikao

Link

Link

Link

danas je bilo jučer

HOROSKOP ODREĐUJE NAŠ KARAKTER Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da ljudi koji dijele horoskopski znak u prosjeku nemaju ništa više zajedničko od ljudi koji ga uopće ne dijele. Znanstvenici su pratili čak 1000 parova ljudi koji su rođeni u razmaku od samo nekoliko minuta kroz nekoliko desetljeća, no nisu pronašli nikakve sličnosti, niti u kvocijentu inteligencije, karakteru, odabiru karijere ili umjetničkog talenta.

sve ovo je c/p

Manipulacija sadržajem

Najdraži retorički trikovi svih muljatora i manipulatora - ljudi koje svakodnevno susrećete, a za koje, ako su dobri u tome, niste ni svjesni da su muljatori i manipulatori. Ipak, ne treba zaboraviti da neki od njih muljaju i manipuliraju za naše dobro - jer smo i mi sami često zadrti i tvrdoglavi kao magarci pa su ponekad to mrsko muljanje i manipulacija jedini WD-40 sprej kojim se onaj zaglavljeni, hrđavi i zapečeni vijak u našoj glavi može osloboditi da bi vidio i drugu stranu priče. Zato je osim samog sredstva jako bitno znati prepoznavati i namjeru. No danas pričamo o sredstvu, pa pogledajmo kako nas muljaju, kako mi muljamo druge te kako muljamo sami sebe.

Tvrdnja: “Da, da, dobro - osim sanitarnih uvjeta, medicine, obrazovanja, navodnjavanja, javnog zdravstva, cestogradnje i javnog reda... što su Rimljani napravili za nas?”

Pogreška: Izmotavanje ( Ad Hoc Rescue), kad pokušavamo obraniti svoje uvjerenje od protuargumenata ubacujući stalno nove elemente u argumentaciju.

Tvrdnja: “Jesi li prestao prepisivati na ispitima?”

Pogreška: Samopotvrđujuće pitanje ( Begging the Question), u ovoj upitnoj verziji cirkularnog argumenta već je u pitanju izrečen zaključak koji se ne može opovrgnuti jednostavnim da ili ne odgovorom.

Tvrdnja: “Naša online anketa nedvojbeno pokazuje da se čak 90 posto korisnika interneta protivi zakonu koji bi regulirao internetsko piratstvo.”

Pogreška: Pristrano generaliziranje ( Biased Generalizing), kad pokušavamo prividno ojačati svoju argumentaciju koristeći nereprezentativni uzorak.

Tvrdnja: “Kad god dođem na semafor, uvijek je crveno svjetlo.”, “Ja nikad ne griješim.”
Pogreška: Sklonost potvrdi ( Confirmation Bias), kad navodimo (ili prihvaćamo, ili pamtimo) samo činjenice koje su u skladu s našim očekivanjem, mišljenjem ili stavom, a sve ostale koje su u suprotnosti s njime - ignoriramo.

Pronašao sam zanimljiv citat američkog pjesnika i filozofa Henryja Davida Thoreaua o ovoj čestoj pogrešci (na grammar-about.com-u), ovdje u pomalo (eh, da je samo pomalo) slobodnom prijevodu:



“Čovjek prihvaća samo ono što je spreman prihvatiti - fizički, intelektualno ili moralno, kao što životinje imaju mlade samo u određeno doba godine. Mi čujemo i prihvaćamo ono što već i sami napola znamo. Ako postoji nešto što me se ne tiče, što je iznad mojih sposobnosti, što me zbog mog iskustva ili intelektualnog ukusa ne privuče, koliko god je to novo i izvanredno, ako se o tome priča - ja to ne čujem, ako se o tome piše - ja to ne čitam, a ako i pročitam - ništa se ne zadrži. I tako svaki čovjek prati sam sebe kroz život, kroz sve što čuje, sve što pročita, sve što primjećuje i sve kuda putuje. Njegova opažanja duž tog puta stvaraju lanac. Pojava ili činjenica koju ne može povezati ni na koji način s drugim karikama, ostalim stvarima koje je do sada primijetio, neće ni biti primijećena.”

Henry David Thoreau, Dnevnici, 5. siječnja, 1860.

Tvrdnja: “Morat ćemo napraviti oštre rezove u proračunu u resoru obrazovanja, ili ćemo se morati dodatno zadužiti. Daljnja zaduživanja više nisu moguća, pa moramo smanjiti novac koji dajemo za obrazovanje.”

Pogreška: Lažna dvojba ( False Dilemma), kad prezentiramo dvije suprotstavljene opcije kao da su jedine koje postoje.

Zanimljivo je da ovaj primjer nije trebalo nimalo prilagođavati na naše uvjete.

Tvrdnja: “Nisam imao spolne odnose s tom ženom.”, “Nisam s premijerom razgovarao o crnim fondovima.”

Pogreška: Laganje ( Lie), kad uporno tvrdimo da je nešto činjenica znajući da to nije istina.

Tvrdnja: “Ako bi se dozvolili gay brakovi, školske knjižnice bi morale nabaviti raznu istospolnu literaturu. Tako bi djeca u osnovnoj školi čitala ne samo homoseksualne bajke, već i eksplicitne priručnike kojima se zagovara homoseksualnost.”

Pogreška: Od buhe pravimo slona ( Misleading Vividness), kad opisujemo neku moguću situaciju u živopisnim detaljima, čak i kad je ona vrlo malo vjerojatna, kako bi se uvjerilo nekoga da je to veliki problem.

Tvrdnja: “Zašto bi ministar A. odgovarao zbog propusta u proračunu u svom resoru? Pa svi znamo da je glavni problem zapravo ministarstvo ministra B. u kojem novac curi na sve strane. Pogledajte samo kakve službene automobile oni voze.”

Pogreška: Odvraćanje pozornosti ( Red Herring), kad u raspravu ubacujemo irelevantne činjenice (mamce) kako bismo je skrenuli na “krivi trag” i time naveli ljude da donesu pogrešan (ili ih barem spriječili da donesu ispravan) zaključak.

Tvrdnja: “Ako legaliziramo marihuanu, više će ljudi početi koristiti crack i heroin. A onda ćemo morati legalizirati i crack i heroin.”
Pogreška: Daš im prst ( Slippery Slope), kad podrazumijevamo da će naizgled mali pomak u nekom smjeru nužno dovesti će dovesti do negativnog kraja.

Tvrdnja: “Znamo da je Einstein vjerovao u Boga jer je rekao ‘Vjerujem u Boga koji se otkriva u harmoniji zakona prirode’.”

Pogreška: Prešućivanje bitnog ( Suppressed Evidence), kad tvrdimo nešto što je istina, ali nije cijela istina tako da bi ono što smo prešutjeli značajno mijenjalo smisao te tvrdnje.

Istina je da su ono gore Einsteinove riječi, ali cijela rečenica glasi nešto drugačije (u mom slobodnom prijevodu):

"Vjerujem u Spinozinog Boga, Onog koji se otkriva u harmoniji zakona prirode, a ne u Onog koji brine o sudbinama i djelima ljudskih bića."

Tvrdnja: “Njegovo loše ponašanje je rezultat opsjednutosti demonima.”, “Postoji štetno zračenje koje izaziva razne bolesti, a koji se ne može detektirati.”

Pogreška: Neopovrgljivost ( Unfalsifiability), kad tvrdimo nešto što se ne može provjeriti je li pogrešno.

Znanost se sastoji od tvrdnji koje su opovrgljive. Mnogi po tome razlikuju znanost od pseudoznanosti. Ova druga može, naročto nestručnjaku, zvučati jednako (komplicirano) kao znanost, ali se u jednom svom (nerijetko ključnom) dijelu sastoji od neopovrgljivih tvrdnji. E sad, iako se jedna neopovrgljiva tvrdnja ne može provjeriti, kod iznošenja više njih koje su povezane, postoji mogućnost da se one međusobno mogu dovesti u kontradikciju. Primjerice - ako netko tvrdi da postoji znanosti nepoznato štetno zračenje, da ga on može detektirati, te da ima (i prodaje) nešto čime ga se može poništiti. Već ova druga tvrdnja bi se možda mogla opovrgnuti, npr. ako je izvor navodnog zračenja elektronski uređaj koji se može neprimjetno paliti i gasiti. No kombinacija sve tri tvrdnje je trivijalno opovrgljiva, čak i bez dodatne elektronske opreme.

Izvornik: Rhetological Fallacies

_________________________________
Eto, i to bi bilo to. Veliko hvala Branimiru Zauneru, Hrvoju Šimiću, Pavelu Gregoriću, Ivani Roglić Relac, Borisu Lenhardu i Dragani Sekulić na primjedbama, kritikama i korekcijama raznih dijelova Tupsonaryja. Izvornik je sad konačno preveden (i na mahove masno iskomentiran) pa ga sljedeća ekipa (filozofi/logičari) mogu preuzeti i dovesti u malo obiljniji red. Hoće li od toga doista nastati nega igra, zgodan grafički prikaz, ili u konačnici unos na razumopedija.org-u, stvarno ne znam. Ali se nadam da vam je sve ovo bilo barem malo zabavno.

napisao Saša Ceci

Link

Link

"Tvrdnja: “Ana, ti kažeš da na autu odlaze amortizeri jer se čuje škripanje, a auto nekad pleše po cesti. Ti si žensko pa nemaš pojma o autima, amortizeri su sigurno u redu.”, “Petre, ti tvrdiš da je homeopatija prevara jer ni jedna ozbiljnija medicinska studija nije pokazala da homeopatija radi. No ti nisi liječnik pa nemaš pojma o medicini i nemaš što govoriti ni o tome radi li homeopatija, ili ne.”

Pogreška: Ma gle tko to govori ( Ad Hominem), kad umjesto protuargumentima neku tvrdnju pokušavamo učiniti manje uvjerljivom napadom na onoga tko ju je iznio.

Treba naglasiti da osobni napad sam za sebe nije dovoljan da bi se ovaj argument proglasio logičkom greškom ad hominem. Da bi to bila logička greška, napad mora imati svrhu opovrgavanja konkretnog argumenta. Dakle, ako je netko sarkastičan, grub, ili uvredljiv - to ne znači da je napravio logičku grešku. Da stvar bude zanimljivija, kad suprotnu strano prozovemo da je napravila ad hominem kojeg nije bilo, zapravo mi sami time radimo ad hominem pogrešku. 


Evo, uključimo se na trenutak u direktan prijenos s interneta, omogućen eurovizijskom razmjenom, u jednu od malog milijuna rasprava koje se tamo odvijaju baš u ovom trenutku:

ANTE: Bero, to što tvrdiš nije točno jer je nebo zapravo - zeleno.

BERO: O Ante, nevide ćoronjo - oči te ne služe baš najbolje. Svatko koga služe, vidi da je nebo - plavo. Ma gdje samo rastu ovakvi kreteni - u dolini panjeva, od bukve do hrasta. Ne znam što sam ja bogu skrivio se da baš svaki takav prije ili kasnije zakači za mene.
ANTE: Bero, to da uz najbolju volju nisi u stanju pronaći pametniji odgovor od ad hominem napada najbolje pokazuje da tvoji argumenti ne drže vodu pa je sad svima kristalno jasno da je nebo stvarno zeleno.

Sigurno vam je jasno da je Ante zapravo napravio ad hominem jer u zadnjoj rečenici napada Beru da je napravio logičku grešku i da zato njegov argument ne vrijedi. Bero ga doista je napao, ali ne zato da pokaže da njegov argument ne vrijedi - protuargument “svi koji dobro vide, vide da je nebo plavo” je bio OK. Ali zašto onda Bero uopće napada Antu, pitate. Možda voli zabavljati publiku. A možda je tek nezreo pa poput nekog frustriranog pubertetlije nije u stanju s ljudima kojih se ne boji komunicirati drugačije, nego tako da je prost k'o šlapa. Tko će ga znati.

Tvrdnja: “Globalno zatopljenje je izazvano cikličkim promjenama u orbiti Zemlje oko Sunca, jer nitko nije pokazao da to nije točno.”
Pogreška: Breme dokazivanja ( Burden of Proof), kad smatramo da je (svaka, naša, svaka naša) tvrdnja istinita sve dok je netko drugi ne opovrgne.

U ovoj pogrešci krije se jedan vrlo zanimljiv znanstveno-filozofski problem: možemo li znanstveno utvrditi da nešto nije slučaj, da ne postoji, ili da se ne događa. Poznati filozof Bertrand Russell rekao je da može zamisliti čajnik u orbiti oko Sunca, negdje između Zemlje i Marsa*, za koji je nemoguće dokazati da ne postoji, iako je takva mogućnost po svemu što danas znamo - apsurdna.

Tvrdnja: “Moj sugovornik tvrdi da postoje studije koje pokazuju da su mobiteli neškodljivi za zdravlje. No te studije ne mogu biti točne točne jer su u istraživanjima sudjelovale i telekomunikacijske kompanije.”, “Možda ste čuli da je cijepljenje zdravo, ali ono je zapravo potpuno beskorisno. Jedini koji ga zagovaraju su predstavnici farmaceutske kompanije/liječnici, naravno - zbog profita/mita.”
Pogreška: Posredni dokaz ( Circumstance Ad Hominem), kad smatramo da nečija tvrdnja nije istinita zato što je oni koji je iznose imaju od toga neku korist ili interes.

Mnogima u našoj zemlji ova logika (sukob interesa) zvuči jako uvjerljivo jer vjerojatno ne postoji ni jedna odgovorna osoba kojoj netko neodgovoran nije pristupio i tražio povlašteni položaj za nekoga svoga, ili nešto svoje. Da stvar bude gora, pozivanje na principe kod tih i takvih odgovornih prečesto znači tek podizanje cijene za uslugu. Čini se da je ovo neizlječiva bolest, ali stanje se ipak može značajno ublažiti ako se poveća broj slučajeva u kojima su muljatori (i ovi “odgovorni”, i oni neodgovorni) uhvaćeni i sankcionirani. Živi bili pa i to vidjeli.

Circumstance ad hominem naravno ne znači da je početna tvrdnja neistinita. Svaki sukob interesa je problematičan, to je jasno, jer svi mi ljudi smo krvavi ispod kože. No, to što postoji sumnja za sukob interesa, ili to što je činjenica da netko prodaje proizvod da bi na njemu zaradio, ili da postoji neki stranački interes oko konkretne teme - ništa od toga nije samo po sebi dovoljan dokaz da je tvrdnja koja se iznosi netočna. To su tek indicije.

Tvrdnja: “Mediji tvrde da je ministar uzimao mito, ali svi mi znamo da će mediji napisati svašta samo da bi povećali čitanost.”, “Naravno da liberalni mediji neće napisati da je premijer Barack Obama musliman.”

Pogreška: Bitno je tko to kaže ( Genetic Fallacy), kad umjesto sadržaja i suštine tvrdnje, komentiramo njezin izvor.

Tvrdnja: “Ako smatraš da trebamo oslabiti osiguranje u zračnim lukama, želiš istu stvar koju žele i teroristi, dakle ti podržavaš terorizam.”, “Eutanazija je pogrešna jer je Hitler bio za eutanaziju.”
Pogreška: Asocijativna krivnja ( Guilt by Association), kad diskreditiramo neku tvrdnju ili ideju dovodeći je (kao i onog koji je iznosi) u vezu s nekom omraženom osobom ili skupinom.

Hitler, fašisti, Staljin, komunisti, ustaše, četnici i partizani su vrlo česti gosti u ovoj logičkoj pogrešci. Hitler je gradio autoceste, što ne znači da je gradnja autocesta samim time loša.

Tvrdnja: “Kažeš da je baš super kad je sunčano, kao da ne znaš da kad je sunčano ne pada kiša. A kad ne pada kiša, nema ni usjeva pa ljudi umiru od gladi.”, “Spomenuo si da Izrael mora prestati kršiti dogovor o primirju gradnjom doseljeničkih naselja na Zapadnoj obali. Ti, dakle, tvrdiš da Izrael nema pravo postojati kao država. Izrael, što je valjda svakom jasno, ima pravo postojati...”
Pogreška: Karikiranje ( Straw Man), kad iskrivimo ili previše pojednostavimo tvrdnje suprotne strane i onda odgovaramo na tu karikaturu, umjesto na izvorne tvrdnje.


Sporazumijevanje nikad nije savršeno i bez šumova u komunikacijskim kanalima. Da bismo mogli što bolje razumjeti drugu osobu, nekad ćemo ignorirati neke suptilnosti u onome što nam ona govori ili piše jer će nam zvučati nelogično ili čak kontradiktorno. To možemo napraviti na dva načina. Prvi je da u slučaju nejasnoće pretpostavimo da je ta osoba ozbiljna, inteligentna i dobronamjerna te je zapravo mislila nešto drugo od onog što je napisala, rekla, ili što smo mi razumjeli. To je karakteristika normalne, razumne i učinkovite komunikacije. Drugi način je da od buhe nesporazuma napušemo slona iščuđavanja i zgražanja, čak i kad je (i naročito onda) cijeli nesporazum bio samo u našoj glavi. Ako smo dovoljno brzi, možda to drugi neće primijetiti."

napisao Saša Ceci

Link

Nastavak priče o logičkim greškama. Pogledajte zanimljive načine na koje iz točnih pretpostavki izvlačimo pogrešne zaključke (iliti Faulty Deductions).



Tvrdnja: “Znanstvenici pričaju gluposti; moj djed je pušio dvije kutije dnevno i doživio je devedesetu.”
Pogreška: Anegdotalni dokaz ( Anecdotal Evidence), kad dajemo preveliku važnost bliskim ili nama dragim slučajevima da bismo odbacili kompletnije rezultate sustavno proučavane znanstvene ili stručne studije. Rečenica iz primjera bila bi korektna da znanstvenici tvrde da će svaki pušač umrijeti ranije od prosjeka zbog pušenja, ali to nije tako.

No što ako nam netko kaže da su ga oteli vanzemaljci, ili da je razgovarao s duhom svoje bake, ili da je uzeo homeopatski pripravak i ozdravio? To može biti vrlo teško za obje strane, jer nespretnim izborom riječi možemo nekoga lako optužiti da laže oko nečeg što mu je jako važno, a mi to zapravo ne možemo sa sigurnošću znati. Možda je bolje reći nešto tipa: “Da, čuo sam za te otmice. Ljudi kažu da je to strašno neugodno. Srećom za mnoge ljude, pokazalo se da je to što izgleda kao otmica zapravo jedan vrlo neobičan fenomen koji se zove paraliza sna. Jesi li čuo za to?“ ili “To je super, baš bih i ja volio razgovarati sa svojim pokojnim djedom. Jedino sam čuo da ima jako puno varalica koji su prokleto uvjerljivi - koriste nešto što se stručno zove “hladno čitanje” i navodno nitko od nas koji ne znamo kako to radi ne može skužiti da nas se vara. Kako si ti tog svog tipa provjerio da nije jedan od tih?” ili “Bilo bi stvarno odlično da homeopatija radi - imati lijek bez nuspojava, to bi bila revolucija u medicini. Ali za sve homeopatske pripravke koje sam ja čuo pokazalo se da su nedovoljno efikasni. Kako se zvao taj tvoj pripravak i jesi li možda čuo da su ga negdje ozbiljnije testirali na većoj grupi ljudi?”

Tvrdnja: “Ako bismo napravili tim od najboljih igrača, dobili bismo najbolji tim.”, “Stanice su nevidljive golim okom, a ljudsko tijelo je sastavljeno od stanica, stoga je ljudsko tijelo nevidljivo golim okom.”
Pogreška: Kompozicija ( Fallacy of Composition), kad pretpostavimo da se osobine ili vjerovanja nekih pripadnika neke skupine vrijede za cijelu grupu.

Tvrdnja: “Ljudi koji pokušavaju zabraniti gay brakove, umanjuju opasnost od globalnog zatopljenja i odbacuju evoluciju su konzervativci, dakle konzervativci su homofobni antiekološki kreacionisti.”, “Avion može sam letjeti preko oceana. Avion ima mlazni motor. Stoga i mlazni motor može sam letjeti preko oceana.”
Pogreška: Dijeljenje ( Fallacy of Division), kad pretpostavimo da osobine ili vjerovanja grupe vrijede i za svakog pripadnika te grupe.

Tvrdnja: “Teorija struna je toliko elegantna da mora biti ispravna.”
Pogreška: Lijepo je ispravno ( Design Fallacy), kad pretpostavimo da je nešto istinito jer je dobro oblikovano, ili lijepo predočeno.

Tvrdnja: “Kuglica na ruletu je već šest puta pala na crno. To znači da je vjerojatnost da sljedeći put bude crveno veća nego inače.”
Pogreška: Kockarska logika ( Gambler’s Fallacy), kad pretpostavimo da će povijest nezavisnih ishoda nekog procesa utjecati na njegove buduće ishode.

Ova pogreška je vrlo česta i zvuči prilično uvjerljivo - svakom je logično da ako u nizu bacanja novčića uporno dobiva pismo, da bi uskoro trebala ispasti glava jer je niz od 10 pisama manje vjerojatan od niza od 9 pisama nakon kojih slijedi jedna glava. No oni imaju potpuno jednaku vjerojatnost. Ono što ima veću vjerojatnost od 10 glava je da u 10 bacanja imamo barem jedno pismo (nije bitno u kojem bacanju). To će imati 10 puta veću vjerojatnost. Možda je to najlakše shvatiti ako razmislimo koja je vjerojatnost da ispadne 9 glava s jednom glavom na kraju, a koja ako je 9 glava s jednim pismom na kraju. Jedina razlika između ta dva ishoda je hoće li ispasti pismo ili glava - što ima jednaku vjerojatnost. Zanimljivo, zar ne?

Tvrdnja: “Auto ispred mojeg vozi žena spora kao puž. Sve žene su katastrofalni vozači.”, “Imam frenda koji je najbolji učenik u školi. On nosi naočale. Svi jako dobri učenici nose naočale.”
Pogreška: Brzopleta generalizacija ( Hasty Generalization), kad donosimo generalni zaključak na temelju (pre)malenog uzorka.

Voze se fizičar, matematičar i matematički logičar vlakom i ugledaju crnu ovcu kako pase uz prugu. Fizičar kaže - “Gle, ovdje ima crnih ovaca.” Matematičar dometne - “Ne kolega, ovdje ima najmanje jedna crna ovca.” Matematičar logičar reče - “Kolege, ovdje ima najmanje jedna ovca koja je barem s jedne strane crna.”

Tvrdnja: “Ona želi da joj zdravstveno plaća za kontracepciju? Koja drolja!”, “Čovjek je sam od sebe pao u autobusu. Pijana budala.”
Pogreška: Skakanje pred rudo ( Jumping to Conclusion), kad donosimo zaključak na temelju svojih predrasuda ni ne pokušavajući provjeriti relevantne činjenice.

Vrlo je slično kao brzopleta generalizacija, ali ovdje donosimo zaključak na temelju predrasude ili (lošeg) iskustva ne provjeravajući činjenice, dok tamo donosimo zaključak na temelju činjenice nesvjesni da je ona odstupanje, a ne pravilo.

Tvrdnja: “Iako sam se ja zabio u vaš auto, ja ne mislim da bih ja morao platiti štetu. Vi mislite da bih morao. Onda je pošteno da svaki plati pola.”
Pogreška: Istina je u sredini ( Middle Ground), kad mislimo da zato što dvije suprotstavljene tvrdnje nisu očito besmislene, prava istina leži u sredini između njih.

Tvrdnja: “Ove javne kampanje tipa - Kad piješ, ne vozi - nemaju nikakvog smisla, jer će uvijek biti vozača koji piju.”
Pogreška: Perfekcionizam ( Perfectionist Fallacy), kad odbacujemo svako rješenje koje neće savršeno i u potpunosti riješiti problem.

Tvrdnja: “To je možda istina tebi, ali meni nije.”
Pogreška: Relativizam ( Relativist Fallacy), kad odbacujemo tvrdnju kao neistinitu jer smatramo da se istinitost tvrdnje mijenja u ovisnosti o osobi ili grupi.

Tvrdnja: “Poznata tvrtka koja proizvodi tenisice u svojim proizvodnim pogonima zapošljava djecu, dakle sve tvrke koje proizvode tenisice su zle i robovlasničke.”
Pogreška: Svjetla reflektora ( Spotlight), kad pretpostavimo da je mali, ali jako vidljiv uzorak karakterističan za cijelu grupu.

Tvrdnja: “Svatko koga ja znam gleda novu sapunicu, dakle popularna je u cijeloj zemlji.”, “Mladi rade nerede jer su njihovi roditelji moralno neodgovorni.”
Pogreška: Pretjerana generalizacija ( Sweeping generalization), kad primjenjujemo opće pravilo preširoko, odnosno zanemarujući mogućnost da postoje iznimke od tog pravila.

Pretjerana i brzopleta generalizacija se jako slične. U pretjeranoj generalizaciji zaboravljamo da postoje iznimke od pravila, dok brzopletu generalizaciju radimo na premalenom uzorku zbog pretpostavljenog pravilo koje se (može) temelji(ti) na iznimkama.

Tvrdnja: “Teorija znači nepotvrđena ideja. Znanstvenici kažu teorija evolucije. Dakle, evolucija je nepotvrđena ideja.”, “Kape sa štitnikom nose svi igrači baseballa. Moj djed nosi kapu sa štitnkom. Dakle, moj djed je igrač baseballa.”
Pogreška: Isključivi srednji ( Undistributed middle), kad smatramo da su dvije stvari jednake samo zato što imaju neku zajedničku karakteristiku.

Ovaj pomalo neobičan naziv pogreške dolazi od srednjeg pojma (kapa i teorija) u glavnim premisama (prvim rečenicama primjera) koji nije isključiva karakteristika drugog pojma u tim glavnim premisama. Teorija tako doista znači nepotvrđena ideja, ali to nije isključivo značenje te riječi. Teorija znači i potvrđena hipoteza. Do pogreške dolazi ako u drugoj premisi upotrijebimo baš takav primjer - neku potvrđenu hipotezu - pa zaključimo da je ona nepotvrđena ideja. U drugom primjeru svi igrači baseballa nose šilterice, ali to nije isključiva karakteristika igrača baseballa. Ponovo, iako je ta prva (glavna) premisa istinita, njezin obrat ne vrijedi - dakle, nisu svi koji nose takve kape igrači baseballa.

Sjetilo me sve ovo na dječju pitalicu: “Koji mjesec ima 28 dana?” Odgovor je: “Svaki.”

Toliko za sada - nadam se da ovaj put nije bilo puno previše. U sljedećim nastavcima Tupsonaryja dotaći ćemo se (konačno) onih najzanimljivijih logičkih grešaka, kao što su Ad Hominem, Straw Man, Red Herring, Slippery Slope, False Dilemma i Confirmation Bias.

Tuksonary ( dio prvi)
Izvornik: Rhetological Fallacies
Link

Osjecas se nedodirljivo, a jedva cekas da te netko pozove van.
Zivis s nekim posebnim, al si neuhranjen.
Koji si ti kurac od ovce!?

trkst je c/p komentara jedne dame na postu jednog blogera. Aj nek se ne smijem.

DAŽD

"Trebalo bi opet naučiti
da slušamo kako kiša pada
Trebalo bi se odkameniti
i poći bez osvrtanja kroz kapiju grada

Trebalo bi ponovo pronaći
izgubljene staze od one plave trave
Trebalo bi u obilju bilja
zagrliti panične makove i mrave

Trebalo bi se iznova umiti
i sniti u jasnim kapima ozorne rose
Trebalo bi onesvjestiti se
u tamnim vlasima neke travne kose

Trebalo bi načas stati
sa suncem svojim i sjenkom svojom stasati
Trebalo bi se konačno sastati
sa već davno odbjeglim vlastitim srcem

Trebalo bi se odkameniti
I proći bez osvrtanja
kroz kamenu kapiju ovog kamenog grada
Trebalo bi htjeti
I svu noć bdjeti slušajući kako dažd pravedni pada
pada pada"
c/p M.D.

Link

Link

Biograd, 12.-15. lipnja

Link


Zamoljavaju se svi gosti da ne pucaju pod šatrom, cerada iznajmita za 200 maraka
i ako more da se ne lijepe žvake po konstrukciji i to iznajmito. Fala!

Zamoljavaju se gosti da ne barkću jabuku u svinjčetu, biće dezerter poslje, pita od jabuka. Fala!

Zamoljavaju se gosti da ne bacaju kosti po zemlji imamo dva škevčeta koja se poslje izmotavaju po astalima i uznemiruju noge gostima. Fala!

Molimo komšije iz susjednog sela da ne izuvaju opanke pred šatrom. Morete unić i neizuveni. Fala!

Ama baba ne udvara ti se niko što ti toplo oko srce, nego ti sisa upala u supu. Vadi to će te zbuni do srčanog potresa.

Molim babu da ne iska da joj dodam hljeba, dok god se drpa pod suknju. Ću navučem groznicu na usta!

Zamoljavamo goste da ne sjedaju nebalansirano na klupe, povezane su sa stolem. Će imamo leteću svinjeću glavu ako ne pripaze.

Ako može pevaljka na mikrofon da kaže komšinki Radmili da nemamo filđan soli za pozajmit, neka dođe sutra. Fala!

Molimo da ne bacate smeće po zemlji. Će dođe svadbena torta na točkiće da se ne prevrne !

Moli se kolo da ne vintla u lijevo nakon izlaska iz šatora. Će se zavali neko u septičku jamu. Ne radi nam poklopac !

Zamoljavamo pripadnice ženskog pola da presvuku štikle. Nije pogodno doba godine za preorano zemljište. Fala!

Ako ima neko da zna da otpjeva neku, pevaljka izvrnula nogu na gajbu, pa dok je previju.

Ne Milojko nije pevaljka muško no je prepala bomba pa je popustila malo odzada, daj joj supe vidiš da jede samo suvu hrane !!!

Molimo kuma da povraća na lijevu stranu, pretrpana kamara na desnoj, a i radi propuha.

Molimo goste da ne sole salatu sa prst kojim čačkaju nos. Fala!

Mole se gosti koji ne vole kupus od sarmu pa je odmotavaju da ga ostave za melo od svinje.

Mole se gosti da ne pitaju mladu ko se udaje, žena se rastužela !!! Će da pandrkne do jutra!!!

Moli se pevaljka da se bosa kače po astali, jer bo se gosti žale da salata nije dobro oprana, pronalaze zemlja u njoj.

Molimo Miladina treći red, druga klupa sa leve strane, da ne čačka lijevo uvo s prst.

Molimo nekog dobrovoljca iz gužvu da deda Radoslava pruži ruku da ustane, nemož se čovjek podigne od silni udarci u glavu!!!

Molimo babu iz lijevi čošak da se presvuče navlači muve zunzare na torta.

Molimo gosti da djeda Stanojku na patos potraže protezu. Oće naruči pesmu za sto evri al ne razumemo koju.

Zamoljavamo brunetu u crvenoj suknji da kosu zabaciva u desno jer bo baba Savki devet puta otresla đozle sa glavu.

Molimo djeda Radosava da ne čupa pritke za paradajz iz bašće imamo električni ražanj uz prateću opremu.

Zamoljavamo tetka Radmiluda ne liže rešetke za roštilj, pečemo nova tura s čevapi.

Molimo nervoznog Marinka da ne pljucka nokti po štrudlu s makom

Molimo žensku mladež da ne igraju lastiš s muzički kablovi.

Urgiramo da gosti ne ližu prljavu paru s jezik, će se lijepi sama sa znoj na čelo.

Molimo kolovođu da ne vrti znojavu maramicu sa slobodna ruka. Šica goste s raspadnuti parčići.

Zamoljavamo svi gosti da se uvežu na fejzbuk, da proslavimo rođenje prvenca na godinu.

Molimo goste da ne kače pare pevaljki za treger od bluzu, ugrožavaju pogled na cojke. Fala!

Molimo kumu da ne preskače u red za muzički zahtjevi, ima mnogo gadan ukus. Zaspaše gosti.

Molimo kolegicu iz benda da se ne upucava s trubači. Će bude nogirana iz muzički sastav.

Molimo baba Trivunu da očisti đozle od vlagu, uporno jede salvete namjesto zelenu salatu.

Molimo djeda Živorada da ne puca sa strau kuburu, prosipa barut po kompirići.

Zamoljavamo kumovog druga policajca u civiletu, da ne naplaćuje kazne za nesložno parkiranje. FALA!

ja sam se logirao na iskrica_admin nick kad je objavljena lozinka lozinkica022, i nemam to razloga kriti.
Jutros sam i poslao mail na iskrica@iskrica.com slijedećeg sadržaja. Nitko se ne treba pridružiti niti išta slično uraditi,
jer mail nisam poslao radi stikse, nisam ga poslao niti da budem "vođa" pobune, niti da se prikažem u bilo kojem svijetlu osim onoga koje me svakodnevno obasjava. Poslao sam ga isključivo zato što znam da nije u redu objaviti bilo čiji podatak, a kamo li ne lozinku kojom se pristupa bilo gdje. Jedno su prepucavanja, nadjebavanja, podjebavanja, a sasvim nešto drugo raskopčavanja "ciferšlusa" na prsnom košu i kopanja po najdubljoj nutrini bilo koga.

c/p "Poštovani,
U subotu 22. veljače u noćnim satima na iskrica weblogu objavljen je zapis potpisan
nickom iskrica_admin, te je objavljena i lozinka pod kojom se može logirati na taj nick.
Sve je predstavljeno kao nova ponuda iskrice u cilju oživljavanja aktivnosti na blogu, no
već poslije nekoliko komentara počela su vrijeđanja, a uskoro su i objavljeni podaci
i lozinke nekih nickova, a koje sa sigurnošću tvrdim nisu objavili članovi koji pišu pod tim nickom.
Zaključak može biti samo jedan, a u njega sam posve siguran, a to je da je netko od
odgovornih uposlenika, ili administratora, koji ima pristup podacima članova neovlašteno
i krajnje neprimjereno, a koliko sam upoznat i suprotno zakonu objavljivao najprivatnije
podatke članova na iskrica weblogu.
Mnogi članovi, kao uostalom i mnogi korisnici internetskih komunikacija koriste iste
lozinke za pristup mailovima i različitim društvenim mrežama, te su objavom lozinki na
iskricaweblogu moguće nesagledive implikacije zadiranja u najdublju privatnost, kao i
moguće nanošenje šteta svih vrsta za nekog kome je protivno njegovoj volji javno
objavljen nick i lozinka.
Stoga molim i zahtijevam da se ustanovi tko je objavio lozinke određenih nickova,
da se istome trenutačno onemogući pristup povjerljivim podacima koje su članovi
u dobroj vjeri ustupili portalu iskrica.com.
S poštovanjem "