...pa sad tipkam skoro pa brzo

Jednom davno, još kada je nebo imalo plavu boju a mjesec je samo osvjetljavao put, u doba kada je jedina ljubav bio on, veličanstveni, kada nisam znala tipkati po tipkovnici a večeri sam kratila sexom da nebi bilo da nema svaki dan, večerom da nebi bilo da nema svako veče, odlučih krenuti u teretanu i smrtno se zaljubim u voditelja....shvati on da nešto ne štima, i baš na satu step aerobika, nešto mi govori okreni se iza, i ugledah svog jedinog kako stoji i gleda....ne primjećuje on da ga vidim....to sam mu zamjerila, morala sam ga ostaviti, baš kao i onog prije njega radi njega....sa voditeljem se nisam baš provodila....ali sam se oslobodila

06.02.2008. u 19:06   |   Prijavi nepoćudni blog   |   Dodaj komentar

podsjeca na perle,samo ih slazes i s time radis nove mozaike i nikad ne dosade dok ih se ne analizira

Autor: M_kao_Marino   |   06.02.2008. u 19:09   |   opcije


"i nikad ne dosade dok ih se ne analizira"

Autor: smarti   |   06.02.2008. u 19:10   |   opcije


kad stanes i pogledas propuste onda ti tek neke stvari slegnu...nije li...mozda kod tebe nije

Autor: M_kao_Marino   |   06.02.2008. u 19:12   |   opcije


ja sam pod temperaturom, inače se nazivam normalnom hrvatskom curom

Autor: smarti   |   06.02.2008. u 19:13   |   opcije


zao mi je za temepraturu ali od ovoga drugoga si ipak mrvicu dalje...ne brini ja uvijek grijesim ...u procjeni

Autor: M_kao_Marino   |   06.02.2008. u 19:14   |   opcije


Dodaj komentar