... polako ...
I onda su se oko mene podigli stupovi dima zaborava i neiskazanih lišenosti nesposobnih otkloniti i ono malo zaljeva tuge što se slijevala niz beskrvne usne punog Mjeseca. Bilo je lijepo imati taj trenutak savršenstva, ali prisjećam se onih dana prije godinu dana dok sam besciljno lutala bijelim noćima i padala u neke zanose koje ni sam majstor iluzije ne bi mogao povezati. I tako, lakih koraka, odšetala sam u moje snene buduće dane, koji su, evo… postali ovaj trenutak. Završavam slovima i stavljam točku. Dolazi novo jutro. Polako.
16.02.2008. u 20:45 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar
jako lijepo, rado bih bila na njezinom mjestu:)))
Autor: apsolutna_pocetnica | 16.02.2008. u 20:51 | opcije
da.. ljeto je još daleko, a tople ljetne kiše, u lipnju... jagode i šampanjac... sve to stiže :)
Autor: shadow-of-soul | 16.02.2008. u 20:52 | opcije
Prekrasne su tvoje rijeci......gotovo savrseno slozene u trenutke i kutke misli, skrivene u tvojoj dubokoj i bogatoj dusi......
Autor: suncica18 | 17.02.2008. u 18:46 | opcije
ova pjesma je u mojoj knjizi: JADRANKA VARGA - "SJENA DUŠE"; http://www.digitalne-knjige.com/varga.php, ISBN 978-953-7673-60-4 kod NSK, http://shadowofsoul.blog.hr
Autor: shadow-of-soul | 18.10.2016. u 15:24 | opcije