a...d...v...e...n...t

Link
Lijep ti dan :) Link
Dječak je toga subotnog prijepodneva otišao da se igra u pijesku iza kuće. Taj je dio dvorišta za igru bio ograđen daskama, tako da je sve sličilo jednoj povećoj kutiji za pijesak. Tako su je u obitelji i zvali - kutija s pijeskom. Uza sebe je imao kartonsku kutiju punu malih kamiona, plastičnu lopatu i grablje. Sve je bilo spremno za izgradnju ceste i tunela za njegova vozila. Dohvatio je svoj alat i bacio se na posao.

Upravo kada su inženjerski radovi bili u punome jeku, nešto se ispriječilo gradnji ceste. Dječak je ručicama razgrnuo suhi pijesak i otkrio poveći kamen u sred njegovog gradilišta. Svojom je plastičnom lopatom kopao i kopao sve dok nije očistio sve oko kamena. Zatim je legao na leđa i uz očiti napor nogama ga odgurao prema rubu kutije s pijeskom. Bio je to golemi trud ako se uzme u obzir da se radi o malome dječaku i velikome kamenu. Sve što je uspio bio je taj jedan metar daljine na koju je dogurao svoj tvrdi problem. Ali kada je došao do ruba kutije s pijeskom, stvar se zakomplicirala. Bio je to ipak preveliki problem prebaciti takav kamen preko daske koja je služila kao ograda za pijesak. A tako mu je jako smetao! Kada bi imalo napredovao kamen bi se srušio natrag pod njegove noge. Dječak je gunđao, borio se, gurao, kopao, ali bez uspjeha. Konačno je, frustriran, počeo plakati na sav glas.

Sve to vrijeme njegov je otac promatrao kroz prozor dnevnoga boravka kako se razvija drama. U trenutku kada je mališan zaplakao velika se sjena nadvila nad kutiju s pijeskom. Bio je to njegov otac. Nježno, ali sigurno mu se obratio: "Sine, zašto nisi upotrijebio svu snagu koja ti je bila na raspolaganju?" Poraženi je dječak jecao:
"Ali jesam, tata, jesam! Gurao sam najjače što sam mogao!"
"Ne, sine", blago ga je ispravio otac, "nisi iskoristio sve što imaš. Nisi mene pozvao u pomoć."

Tada se otac sagnuo i na dječakovo iznenađenje izvadio kamen iz kutije s pijeskom.


Osjećate li i vi da vas u životu nešto toliko opterećuje da to želite ukloniti iz sebe, iz svoga života? Čitav je spektar kategorija u koje možemo svrstati svoje probleme. Od osobnih mana u karakteru, preko loših navika do zaprljane prošlosti. A u svakoj od tih kategorija svatko od nas ima vlastitu priču. I svakome se od nas čini da je naša borba s tim teretom najteža. Ali ono što je zajedničko svim ljudskim dramama jest to da uspijemo izbaciti po koji kamenčić, ali uvijek malo dublje naiđemo na golemi kamen koji nam jako smeta. Mi se tada upinjemo svim snagama, probamo razne metode odvikavanja i svladavanja, ali ne ide. Sve što nam na kraju ostaje jeste da na sav glas zaplačemo.

Ali jeste li doista upotrijebili svu snagu koja vam je na raspolaganju? Ne, vjerojatno niste. Vi još imate vjeru, a njenu moć još niste otkrili. Tu je uvijek nebeski Otac koji promatra vašu dramu i cijeni vaš trud. I kada vaš vapaj dođe do njegovoga uha On tada ne oklijeva. Biblija hrabri: "Bog nam je zaklon i utvrda, pomoćnik spreman u nevolji... Evo, Bog mi pomaže, Gospodin krijepi život moj... Blago onome kome je pomoćnik Bog." (Psalmi 46, 54, 146) Preko proroka ovako Bog otkriva svoje srce ljudima: "Ne boj se, jer ja sam s tobom; ne obaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj. Ja te krijepim i pomažem ti." (Izaija 41:10) I još mnogo je sličnih ulomaka u drevnim svetim tekstovima koji su protkani iskustvima vjernih ljudi.

Dovodi li vas vaša vlastita borba do jada i suza? Onda je vrijeme da stupite na područje vjere. A ako i ne plačete, ali se trudite izbaciti kamenje iz života, ne čekajte da vas ono slomi. Vjerujte! Imajte na umu ovaj kratki dijalog između skrhanoga čovjeka i Isusa Krista: "'Nego, ako što možeš, pomozi nam, imaj samilosti s nama!' Nato mu Isus reče: 'Što? Ako možeš? Sve je moguće onomu koji vjeruje!'" (Marko 9:23)

Z.B.

jezuš marija..

jesi to ti Pero_...:)

...znas,primjecujem ovdje novu naviku...

pisanje samome sebi u komentarima...

ma meni se to neda...Hajde lijepo vi uzivajte....kako i koliko mozete...:)

ne, ja sam Pavao..reci dijete, što trebaš..

prvo se moram sjetiti...)

ah,nemam vremena jurim...sjetila sam se da mi se neda voziti sam a moram zzzzujjjjjjjjj bruu bruuummm

idem,moram ap ap...pa pa :)

ovo s bacanjem kamenja iz života mi ništ ne štima, gdje se tu uklapa žrtva??

O vjeri
Nešto se zamisli, u to se VJERUJE, i nitko nema pojma što je to.
Sami sljedbenici (vjernici) govore da je to nešto NESPOZNATLJIVO...., neopisivo.
Sve "činjenice" kojima se pritom barata su također... NEDOKAZIVE!
Samo se govori: U ono doba... ovaj je rekao ovo, onaj je rekao ono!!!???
Pisani "dokumenti" su također fabrikati pisani od tko zna koga i kada.
Dokazano, i najveći autoritet tvoje vjere priznao, da u tim papirima ima stvari koje ne odgovaraju- materijalnim istinama!!
Zatim, tih i takvih papira ima više vrsta, a koriste se samo oni koji se uklapaju u priču.
Drugi su odbačeni iako imaju istu težinu kao i prvi, ...... nikakvu!!

I onda se u diskusiju kreće s pozicije da su te priče istinite, da je to tako i nikako drukčije!!

vjera je nastala u staro doba, od starih bedastih ljudi, zato je i vjera bedasta..

Ja ne vjerujme nikome i živim od starog pravila:-Il si bos il si hadžija.

btw...vic:
muškarci nikada ne pitaju za smjer...
zato je mojsije i lutal 40 godina po pustinji:DDD

Ne pita za smjer, a mahovine u pustinji ni od korova.

Al' bar po noći se mogo orjentirati pomoću Mizara.
http://youtu.be/PWCocxKHr8w

bilo to u isusovo doba
skupila se svjetina da kamenuje grešnicu
i zađe isus među njih i kaže....
-neka prvi baci kamen onaj koji je bez grijeha
i svi zašute i tišina i muk...
odjednom ...zvizz i tup...doleti kamen i pogodi grešnicu
isus..zaokrene očima i procijedi
-mama, sto put sam ti rekal da se ne mešaš
DDDDD

A možda je mami samo usfalilo kruha?

Ona sina poslala po kruh, a on završio kod bludnice. Pa neka je. I ja bih tako.