a...d...v...e...n...t

da otih 12 tona bačene hrane dadneš na otih 25 ljudi oni bi imali komplikacioje u prerani i onda bi im se zakompliciro život. ja si ga islim da su vako jevtinije prošli

Također, prevelik broj ljudi boluje upravo od pothranjenosti, što zbog određenih zakona prirode a što zbog namjerne ljudske nebrige.

Siromašnih je sve više, kao i prebogatih, dok srednji sloj polagano nestaje.

“Moćnici” su 2008. godine obećali za siromašne zemlje isplatiti velik novac, to obećanje nisu ispunili te su od cjelokupnog iznosa isplatili samo malih 10%.

Ono na što svjetske organizacije protiv gladi upozoravaju je da bi se do 2050.godine moralo proizvoditi dodatnih 70% više hrane kako bi se nahranilo novih 2,3 milijardi ljudi. S druge strane gledano, u svijetu se trenutno proizvodi 10% više hrane nego što je potrebno da se nahrane svi ljudi svijeta.

Tragičan podatak za ionako presiromašan svijet u kojem je gladnih i siromašnih sve više, kao i prebogatih, dok srednji sloj polagano nestaje. Stanje u svijetu na rub egzistencije dovodi sve više ljudi, a ono što će svakoga ostaviti bez riječi je da svake godine bez dovoljno hrane ostaje preko 70 milijuna ljudi.

Dok ljudi međusobno ne postignu složnost, sve će ostati isto.

Ines Marinac,

KLEMENTINA KRPELJEVIĆ


Svake godine od 1979. godine 16. listopada obilježava se kao Svjetski dan hrane. Proglašen je u znak obilježavanja dana osnutka Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) 1945. godine. Kao i svake godine tako će se, vjerojatno, i ove raspravljati o broju gladnih kojih je, prema službenim podatcima FAO-a, više od 850 milijuna.
Mnogi se pitaju što je uzrok tome u današnje vrijeme, kad je industrija postigla vrhunac u preradi i čuvanju hrane. Očigledno je još uvijek aktualna konstatacija Majke Tereze da hrane ima dovoljno samo nije pravilno raspoređena.
Koliko ljudi će se, koji ne oskudijevaju hranom, na taj dan zapitati što zapravo jedemo? Jedini odgovor nam daje čitanje deklaracije koja se nalazi na svakom proizvodu. Svaki prehrambeni proizvod uvezen ili proizveden u Hrvatskoj mora biti deklariran u skladu sa zakonskim normama. Postavlja se pitanje koliko ljudi razumije ono što pročita na deklaraciji. Malo tko će znati što znači oznaka E 621 ili njen naziv mononatrijev-glutaminat. E-brojevi su oznake kemijskih tvari koje se nalaze u nekom proizvodu, a skraćenice su njihovog kemijskog naziva. Nazivaju se aditivima. Dodavanje aditiva prehrambenim proizvodima mijenjaju se neke osobine tog proizvoda. Podijeljeni su u skupine: bojila, konzervansi, umjetni zaslađivači, pojačivači okusa, antioksidansi, emulgatori, stabilizatori. Veliki broj aditiva služi najviše prehrambenoj industriji jer omogućuje jeftiniju i bržu proizvodnju hrane, njeno dugoročno skladištenje, te korištenje sirovina slabije kvalitete. Mnogi znanstvenici godinama upozoravaju na učestalost pojave alergija, sindroma hiperaktivnosti kod djece, tumorskih, metaboličkih i neuroloških bolesti. Ta upozorenja su napokon potaknula neke europske institucije da ponovo preispitaju aditive koji se nalaze na tržištu. Međutim, procjene zdravstvenih rizika povezanih s upotrebom aditiva u hrani često se razlikuju, ovisno jesu li istraživanja provele nezavisne institucije ili ih je naručila prehrambena industrija za svoje proizvode.
Moramo li konzumirati baš sve što nam se plasira na tržištu?
Prehrambene navike ovise o tome koliko aditiva unosimo u organizam.
Najugroženija su djeca, odnos njihove male tjelesne mase i veliki unos prehrambenih proizvoda koji obiluju aditivima (slatkiši, sladoled, sokovi..) je nesrazmijeran.
Porazna je činjenica da je zakonom zabranjena upotreba pojačivača okusa u dječjoj hrani, a nema sankcije za prekršitelje tog zakona. Grickalice, hrenovke, pašteta, salama.. obiluju pojačivačima okusa (E 621), a te prehrambene proizvode uglavnom konzumiraju djeca.
Velika većina slatkiša, grickalica i napitaka sadrže kombinacije aditiva koje tad pojačavaju svoj toksični efekt. Znanstvenici s liverpoolskog sveučilišta su istraživali eventualni toksični efekt na živčane stanice kombinacijom ovih aditiva:
E 621 (natrijev-glutaminat) pojačivač okusa, E 951 (aspartam) umjetni zaslađivač,
E 133 (brillantblue) umjetna boja i E 104 (quinoline yellow) umjetna boja.
Rezultati su objavljeni u časopisu „Toxicological Sciences“ koji kažu da koncentracija ovih spojeva koja se može naći u krvotoku djeteta nakon uobičajene konzumacije slatkiša koji sadrže spomenute aditive, uzrokuje zastoj rasta živčanih stanica i ometanje signalizacije živčanih impulsa.
Spomenuta boja E 133 je zabranjena u nekoliko europskih zemalja, E 104 zabranjena je u Australiji, Norveškoj i SAD-u dok su kod nas još uvijek dozvoljene za upotrebu u prehrambenoj industriji. Neka istraživanja pokazuju i kako E 621 pojačivač okusa te E 951 aspartam djeluju neurotoksično. Postoji još jedan slučaj kombinacije aditiva gdje su znanstvenici sa Sveučilišta Long Island otkrili proces nastanka benzena u bezalkoholnim napitcima koji sadrže askorbinsku kiselinu E 300 i konzervans E 210 benzojevu kiselinu koje pod utjecajem svijetla i topline reagiraju i tako nastaje benzen, kancerogena kemikalija koja uzrokuje leukemiju, oštećenja koštane srži, mijelom i aplastičnu anemiju. U proizvodnji ovih napitaka može se koristiti drugi konzervans E 200 (sorbinska kiselina) koji ne reagira u kombinaciji s askorbinskom kiselinom i nema ovako toksičan učinak, ali je oko 300 puta skuplji od benzojeve kiseline i opet se sve svodi na profit. Zanimljivo je ovdje napomenuti da se napitici istog imena za istočno tržište konzerviraju sa benzojevom kiselinom, a za zapadno tržište sorbinskom kiselinom. I opet, u ovom slučaju, zakazuje zakonodavstvo.
Zgušnjivač E 407 (karagenan) prema nekim istraživanjima uzrokuje rak kod životinja, a ako kontaminira etilenovim oksidom, nastaju etilenovi klorohidrini koji su izrazito karcinogeni spojevi. Taj zgušnjivač se nalazi u gotovo svakom sladoledu, pudingu, nekim voćnim jogurtima, čokoladnom mlijeku, mliječnim namazima.. koje konzumiraju uglavnom djeca.
Često dolazi do nesuglasja među znanstvenicima glede zdravstvene sigurnosti zakonski dozvoljenih aditiva jer se ne uzimaju uvijek u obzir karakteristike ispitanika. Uglavnom se istraživanja rade na životinjama i odraslim osobama, čiji se rezultati ne mogu primijeniti generalno na sve ljude. Velika je razlika između djelovanja određenog aditiva na odraslu osobu i dijete ili trudnicu.
Dr. Ivana Vinković-Vrček, autorica mnogih stručnih tekstova o E-brojevima upozorava da trebamo biti svjesni, da novcem koji trošimo pri kupnji nekih proizvoda, potpomažemo ideju industrije koja ih nudi.
I dok ne dođe do suglasnosti između znanstvenika preostaje nam samo da čitamo deklaracije i bojkotiramo proizvode koji sadrže opasne aditive.

Kori, kad bi višak hrane davali gladnima, oni bi još više pravili djecu, i onda bi još više djece umiralo od gledi. Mora ostati neka ravnoteža u umiranju.

issss :D, Medo. ja evo isto kažem. i u to ime, bacam insulin kroz prozor!

Jedini je problem što su ljudi uvijek gladni, a Zemlja bez ikakvih problema može nahraniti 40000000000 ljudi uvijek gladnih.

mislim da su "mocnici"ovoga svijeta bolesni u glavi...i nece da pomognu jer imaju druge bolesne planove...uvjeriti nas da ono sto cine da spase svijet je jedino ispravno...a u stvari je bolesno ludo...za sto jednoga dana moraju odgovarati na sudu Bezvremenog

...a Sunce bezbroj.

Kori, znam da si ti ozbiljna. Ali , zaista , pogledaj te snimke izbjegličkih logora širem svijeta. Puni logori djece i to male. Zašto ta sirotinja rađa djecu kad znaju da nemaju što jesti. Ne znaju ništa o seksu. Pa neka se ne seksaju, ako žele bar da im jedno dijete preživi. Pomogni si i Bog će ti pomoći. Nije nimalo ljudski rađati djecu u uvjetima koji nisu za preživljvanje.

ja si ga mislin da bi trebalo sve biljke, za kaznu, uništit jer one same proizvode i bacaju hranu

trazim link koji sam jednom gledala o unistavanju prirodne proizvodnje hrane,da bi nam se nametnuli genet.proizvodi,kako bi nas se lakse moglo kontrolirati...a utrka je ubrzana jer svijest onih protiv je sve veca i treba je prosiriti,dok ne bude kasno...

ja si si ga mislin da triba

asad vako kolko judi kupova u selje direktno, ha?

il kupe onu ranu u cemtru bitno da je jevtino?

kolko judi uzgoji svoju ranu barem malo kolko more?

lipo ga je pisat o gladi al jebenmju kad su nam ratari i stočari u takvon stanju u kakvom jesu, kad uvozimo onolko rane kolko proizvedemo jel tu neki problem u potrošaču il proizvođaču?

Tako je jednom krajem prošlog stoljeća mom frendu govorila njegova cura:-Pa što se bojiš, živjet ćemo od ljubavi. Pravit ćemo djecu, a poslije ćemo je peći i jesti
Na taj način je mnogo moje braće ispečeno i pojedeno.

i još nešt reč od uvozne rane plati se sam pedeveja jer carina je ijonako nikakva iz eju a iz domače rane plati se i kruv selji i očisti se zaraščena zemlja i uplati se daća

i Ne mogu kontrolirati svoje nagone, ali mogu neprekidno zakopavati svoju mrtvu djecu..Sjede po tim logorima i čekaju smrt. I onda još jedno dijete.

dud ja san ti upozno jude iz ovoga, prošloga, a i predprošloga stoljeća. ih što se tek krajem predprošlog stoljeća pričalooooo

Fićo, a upoznali smo i prave pečenke.

esad vako što se izbjegličkih logora tiče u njima nitko nije sretan zo je ziher nit je tamo prešo nako s voljom. prešo je odnekamo jer ga istjeralo ognjen i mačom. znači ljudi uglavnon bez nade i ičega. koji jim kurac preostaje, ali.............

nedko je te kampove napravijo i ostavijo na milost i nemilost.....ajd šaka riže i voda pride ne računam

zašto se tim judima ne da smisao postojanja. nek naprave makar hranu

to bar nije problem izorganizirat, ali ne .....stra je to jer onda humanitarci dolaze do pizdarije da če judi tamo i ostat. daklem ne rješava se razlog njihova izbjeglištva a š druge strane dopušča se samo gola egzimstemcija

i još nešt jebo 12 tona hrane kad ja svojin nečinjenjem bacim barem kilo dnevno

dobro malo i pretjerivan al to je zato jer me oporba isprovocirala

Filipe, pobjegli iz Libijske pustinje u Sudansku. U nijednoj nisu proizvodili ništa drugo osim gladne djece.

A nađe se u tim logorima osim riže i keksa. Iz 61. Od 'ladnog rata"

aj dosta,sad bi i ja keksa...:))

jašta, da su skotovi nekreativni u tom obilju. pustinjskom.

što presinguješ, Medo, tražeći racionalno ponašanje u neracionalnom okruženju?

Ima i kreativnih, u Oazi beru datulje. Kao one u Labincima.

:D bleso. šlepo me jednom, Žika.

I kakve su mu datulje?

Mmmm, nisam nekakv ljubitelj Izraealaca, ali oni rade, zaposleni u tvornicama, cestama, službama, a Palestinici uče ratovati, traže izgubljenu državu...i jako malo rade. Znam da su u pravu, ali osim puške, mora postojati i drugi način borbe dok ne dođe njihov trenutak. I sve manje Palestinaca je obučeno za bilo što pametno, osim za rat. Jebiga, to sada vodi u čisti poraz.

iste ko i kumpiri. ne vjerujem ti ja u taj šminkeraj, dudh. Šeherezada il', Janja. isti kiki.

Medo, gle... umorna sam od logike. a umorna sam i od tog umora.

Mmmm, žao mi je! Bog!

uobicajeni pozdrav svima:)zdravlje bolesnima!