ovo nije blog

jeste li se pobrinuli da jednog dana kad zaistač riknete.... Ono: postoji li provjerena osoba dostojna povjerenja, koja će obavijestiti cijenjeno pučanstvo iskrinog webloga o vašoj neopozivoj SMRTI????
ps koja stilska figura najviše odgovara smrti?:P

Pošto ću živjeti kao kornjača,
niš nisam poduzela još :-))

podržavam tvoju odluku:)

A ne, ja nebum nikome rekla da sam umrla ;)

zakaj bi tema smrti bila polarna hladnoća, meni to smiješna izjava:))))

ha ha ha, zrnčeko, uvijek ima špijuna, ha ha
ne nadaj se:)))

A jel..
Ko ..vidio..
Cica macu..

Nemam tih problema. Živjeti ću vječno, sve dok me smrt ne rastavi.

Ako kojim slučajem i umrem, sve što želim od posmrtnih govora je da netko kaže:
Vidi ga, pomaknuo se.
❤️

Hehe.
He.
E.

E čovik...
Od sex..
Od Boga..
Otkud tebe??

Ipak, za svaki slučaj dati ću sastaviti last will, potomstvu na uvid.
Dakle, po napuštanju ovog života ima da se uradi slijedeće:
Preparirati me.
Obući me u neko cheche odijelo (obvezatno leptir mašna).
Tako uređenog zaliti me pleksiglasom (u slučaju da s vremenom počnem smrduckati).
Onda od ispod namontirati kotače.
Potomstvo me ima držati u svom dnevnom boravku jer volim imati sve na oku, a i da unucima bude fora.
Svakako ću zahtijevati da me se vodi na ljetovanja i ostale vidove obiteljskih zabava.
U slučaju neizvršenja zaduženima za isto ću dolaziti u san i iskakati iz busije blago povijenog kičmenog stuba sveudilj glasajući se s: ‘’buuuu’’.

Uhvatio par dana slobodno, pa rekoh sam sebi, da vidim što se događa ovdje.
Ukazanje.

Imače, navratio sam samo da vam napišem da vas volim.
❤️❤️❤️

Bem mu..
A ja mislio ..
Da .sam..
Jedini...
Vampir..
Ođe..

Pa ..ja sam u jednom svom blogu napisala da sam baš to sa sinom riješila i čak sam mu pokazala kakvu urnu hočem imati.Smijali smo se do suza jer...ja želim da on zna da o tome nemam nikakvo tužno razmišljanje.Postoji jedan rokovnik za koji moj sin zna gdje je ...u njemu su svi važni podaci koje mora znati ako se nešto takvo dogodi...knjižica posmrtne pomoći je vec odavno kod njega i ..kaj da velim .....dobio je i zadatak da se u moje ime oprosti od vas.
Neki bi rekli da je morbidno a ja velim da bi svaki čovjek za života trebal napraviti neke stvari ..bar one koje more..kako oni koji ostaju ne bi imali previše problema.

Arapo..
Cmok..
No kad odeš..
Nema te..
Ja ću ovo ja ću ono..
No neš niš...
Neko će možda poštivat..
Taj dan kad ideš dva metra ispod..

A već slijedeći mjesec..
Bit ćeš dolje ispod..
I onda ide..
01..11..
Ono jednom na godinu..

Bla. Blaa..

meija

stilska figura: claun, jos neznam jel onaj opasni il onaj naivni

Ja sam tu najbliže, po godinama.
Znajte, da su mi ove zadnje godine života dosadne ko proljev.
Da nisam imala zabavu u svom životu, a sada pogotovo.
Da sam stvorila dvije krasne osobe i jednog unuka.

...i da mi se baš je..e, ali ništa od toga.

(kupil sam usisavač koji si mi ti otkrila, mama!)

Pučanstvo bloga se najede graha, a ti lučice (dirigent), pa mi nešto odsvirate!

Daysona štapnog?
Ja ga stalno koristim, ko nebo i zemlja od onih drugih..
Jedno nisam montirala negdje na zid da mi uvijek visi, nego ga naslanjam, ali imam prostora.

:))
pusa! spasila mi dijete zaduženo za...

Nek sam i ja nešto otkrila, u zadnje vrijeme se ništ' ne otkriva!

A jel ko vidio..
GRUNFA??

Wasy....moj sin je tako odgojen da ce sigurno poštivati moju želju koja nije ništa posebno i vrlo je skromna.Dakle...možeš se samo nadati da ces ti čitati kako sam ja stepla,a ne obrnuto:-))))

Kad me ne bude???? Ali.... bit ću, možda u jednoj drugoj dimenziji iz koje se ne piše.... Da, postoji meni dragi čovjek koji će znati da sam otišla u tu dimenziju... I mislim da će napisati par riječi o tome i ovdje, za ljude kojima su moja slova bar malo značila.

Bože... (korisnica plješće ručicama, pa ih skrušeno sklapa u znak molitve)

Meni će duh mog oca rećii:"Ako ti ikad bude loše, ne razumiju te...! Nemoj mi se obračati za pomoć!"