zmajić

Mrnjaouuuu...

Dođu budale, same, nitko ih ne zove
pa skaču oko tebe - e, ono bi ovako
e, ovo bi onako - hoće te uvući
u svoju budalastu igru, a tebi
neugodno budali reći: ej, budalo
makni mi se sa sunca, i ovako
i onako, zaklanjaš mi pogled
- pa ih pustiš, neka skaču

potom dođu druge budale, koje se rugaju
prvim budalama, a koje bi sve to što i prve,
ali naopako - i one bi s tobom, ovako i onako
a ti im ne obraćaš pažnju, iz iste one
neugodnosti koju budale nemaju, a ti je,
eto, nosiš kao vlastitu sjenu, pa te nekako
- priznaješ, sasvim budalasto! - stid
pred budalom što je budala

ali tu nije kraj!

kad shvate da ne trzaš, ni ovako ni onako
da te ne mogu uvući u svoja kola,
igra se ipak zahuktava, i za jedne i za druge
tek tad si totalna budala, koja nikako da se odluči
kojoj vrsti budala pripada - onoj prvoj,
koja bi to onako, ili ovoj drugoj, koja bi to ovako,
ili pak onoj sasvim nerazumnoj, koja to ne bi
ni ovako ni onako (a trebala bi ih se definitivno
nekako riješiti!), pa se još uvijek čudi
kako s budalama nikako ne može izići na kraj

V... Kalinić..

Neki očiju upravljenih prošlom
vide što ne vide; drugi uperivši
iste te oči u buduće vide što se
ne može vidjeti.
Zašto udaljavat ono što je blizu —
naše spokojstvo? Kada evo dana,
evo časa, evo hipa što su jedno
s nama i što su sve.
Teče trenutak beskrajan i vječan
što svjedoči našu ništavnost. U istom
srhu živimo i umrijet ćemo. Beri
dan jerbo si ti dan.

R..Reis...

Zanimljivo, kako se stvari mogu odvijati.
Znaš li da si odlično odreagirao danas?
I da, treba neke ljude spustiti.
I treba očistiti i dušu i tijelo nakon takvih prljavih trikova:))

Zašto samo ja vidim da uvijek potpišeš autora:))

Duge je i sijede brade kao da je od nekud krade
Zakrpe mu blijede boje a cipele nikako ne stoje
Po bajama stalno ruje i neke inventure kuje
I kad se smrad gradom širi nitko od oca malo da viri
Pa neću sada ni ja da mu pokvarim tu slast i njegovu čast
On i dalje po klupama spava i nikome ne daje ta svoja prava

D... Z...

Prerano sam se rodio za ravnodušnosti zemlje.
S vijekom moje duše umrle su gatke.
Našao sam istinu po svom srcu, a to je da su slatke
i patnje, kad se u kutu doma drijemlje.

Naučio sam se ljubiti stvari sitne i nevažne.
I malenkost me o bitnom čaru uči.
Ja cijenim čašu vode i pogačice ražne,
a u dnu vode sna tek me oblak muči.

Ja cijenim na zemlji dobru jednostavnost
i nejasnoću, što je sunce od jasnoće.
Moja rijeka teče strujom zaboravnost,
daleko sam od kavge, tuče, zle riječi i sve zloće.

Od mene počinje era, koja još ne poče.
Biti daleko, to je moja bit, i sebe skriti
u klupku borbe, mrtvac bez grobišne ploče,
i bez potrebe, od milja, za se, na se suze liti.

Ima pod mojom kožom predragog Narcisa,
jer suviše je strastan naslijeđeni Adam.
I moja usna slasni eter sisa,
na crni usud nikad se ne jadam.

Još ću na kraju voljeti vrline
i pravi čovjek mene će da divi.
Jer gade mi se pljuvačka i sline
i shvaćam, kad se prijateljski živi.

Prebolio sam strasti, pa i ljutu pizmu.
Prekužio sam gnjev na vjerolomstvo.
Prostosrdno se čudim vandalizmu.
Ja bivam mlađi. Svijete, ja sam tvoje potomstvo!

U.

sretan ti božić wasyxde ))

Sritan Božić