(BE)****SMISAO ŽIVOTA****

Prvo pitanje koje svatko sam sebi treba postaviti kad postane kao svjestan sebe jest: ima li smisla živjeti? Odgovor je jednostavan: ako niste rođeni kao teški degenerik, ako nemate rak ili AIDS, ili neku sličnu tešku boleštinu, jasno da se isplati živjeti. To što je na makro-nivou sve besmisleno, nije razlog da se ubijete. Da, Zemlja će se pretvoriti u crvenog diva, a onda u hladnog patuljka, a ionako puno prije toga neće biti ni vode, ni kisika, ni ničega što bi omogućavalo život. A dotad vi lijepo živite, jer vas za buduće kataklizme realno, boli đon.
Ali usporedite se s likovima oko vas i shvatit ćete da ima barem nekoliko stotina ljudi koje dobro poznajete, koji bi se trebali ubiti u N situacija prije vas, a ne pada im na pamet da se ubiju. Ako ništa, zbog smisla evolucije i Charlesa Darwina dobro je da odlučite nastaviti živjeti.
Jasno, u starosti, ako vam je život stvarno teško mučenje, samoubojstvo je dobro rješenje, povremeno vrlo preporučljivo. Ako ništa drugo, da spriječimo kvazi-intelektualce da u koje kakvim emisijama raspravljaju o eutanaziji.
Neki se ubijaju zbog nesretne ljubavi: e, takvi stvarno i trebaju umrijeti, jer su realno teški krebili. Samo razmislite, dragi nesretni zaljubljenici. Ionako bi vam data cura ili momak dosadili prije ili kasnije, ili bi se deformirali u odvratne babosome ili krebile. Svatko dosadi vremenom, bio to Brad Pit, Robert de Niro, Beyonce Knowles, Naomi Campbell…
To, što ćete se vi ubiti, nikome ne znači baš ništa. Ljudi će vas zaboraviti, čak i oni koji su vas najviše voljeli, jer znaju: bez svakoga se može. A neki će se i zlobno radovati, u stilu “neka mu ga neka” ili “jedan manje”. A zašto im priuštiti da se raduju ?!

Eto...to sam nakeljila ponukana nočašnjim događajem u bolnici u kojoj sam po mom skromnom mišljenju predugo ostala pa se onda svašta desi!
U sobi sam zatekla jednu gospođu...profu..koja je nekada bila učenica moje bivše svekrve i onda je to bilo predugo evociranje uspomena.No..dobro..inače sam dobar slušač:-))
Sa druge strane moga kreveta....bakica....ne možeš ni godine odrediti ali...onako jedna osušena smokvica koja kontaktira samo očima i kako kažu to su vidjeli samo od kada sam ja počela dolaziti do nje i milovati je po licu.Tada bi se nasmiješila i to je to.Dva dana je bila super...bistrih očiju...na pitanje da li ju tu..na prsima... boli kimnula je glavom.Nekako ...bila sam vesela ali ne previše jer...ne može se tu ništa desiti na bolje pa ..bilo bi bolje da ide na put koji joj je predodređen sada i tu.
Jučer ...opet je pala u neko stanje u kojem se samo čulo brbučkanje onog kisika u vodi i ništa drugo.Nije čak ni hroptala.
Meni su dali ono sranje za "sranje"od 2 L pa neka to svladam u sat i pol.I hodam i pijem ...i mrzim tu tekućinu jer je ljigava.
Sjednem na onu klupicu na prozoru i divim se novoj bolnici preko puta i pogledam baku ...a ona više ne diše....pogled smrznut..i ...samo još jedan udah ..izdah i ja sam skočila i počela trčati do sobe za sestre i digla frku.Naravno da su potrčale i moglo se samo konstatirati da je umrla.
Uffff....jebo taj osječaj...jebo mene ovakvu empatičnu do bola...baš me je strefilo.I onda krene kako krene....dva sata treba ostati u sobi pa tek onda dođu po nju.
Gospođa profa me najprije našpotala kaj se plačem....a onda me uredno tražila da upalim glazbu koja nam je svirala sa moga moba stalno.Naravno da me na to nije mogla nagovoriti i morala sam onako Hitlerovski nastupiti i onda je odustala.
Uopće ne razmišlja da svi možemo biti na njenom mjestu i da nije ok takvo ponašanje.
Naravno da su one dvije litre htjele van i to je trajalo do 3 sata ujutro...majčicu mu milu i dragu.Rit mi je ko đezz truba a ja izgledam radi cjelokupne situacije ko da me torpedo pogodil.
Sada čekam da prođe vizita i da idem na probijanje Učke zvano kolonoskopija.
Vi ..koji mislite pozitivno...na trenutak pozitivu usmjerite prema Bjelovarskoj strani....HVALA:-)))

13.03.2024. u 7:39   |   Dodaj komentar

dobro ti jutroo arapo! da, čovjek treba s vremena na vrijeme otić u bolnicu da vidi kakav život može biti s one druge strane patnje. a tebi želim da sve dobro prođe i da čim prije odeš doma! zamisli sada osunčani kalnik i one okolne brežuljke, pa krošnje u parku...čekaju na tebe! sretno

Autor: sara_tera   |   13.03.2024. u 8:43   |   opcije


Jutro..

Autor: wasyxde   |   13.03.2024. u 9:08   |   opcije


Sretno ozdravljenje
svima na veselje
svima na veselje :-)

Autor: Illija   |   13.03.2024. u 10:07   |   opcije


Ne stoji ništa na putu mome jatu anđela dobrog ishoda na letu prema Bjelovaru. Ovo je već peta smjena:). I kolonoskopija, kolikogod vjerojatno neugodna bila, proći će brzo. A onda domeka. Eto, prođe i to ubrzo. I svi nalazi će, naravno, biti ok:)
:)*

Autor: eteerniis   |   13.03.2024. u 10:27   |   opcije


Lijepo te vidjet Arapice moja!

Autor: juicy-mama   |   13.03.2024. u 12:25   |   opcije


Hvala ti Sara:-))

Autor: arapo   |   13.03.2024. u 18:54   |   opcije


Wasy!

Autor: arapo   |   13.03.2024. u 18:54   |   opcije


Hvala Ille!:-))

Autor: arapo   |   13.03.2024. u 18:54   |   opcije


Etee..vražja ova rit..tu sam devet dana....još bar da ju imam nego me ovo niš koristi zajebava.No..bilo kak biilo..viš da su Angeli pomogli:-))

Autor: arapo   |   13.03.2024. u 18:56   |   opcije


Juicy..hvala ti ..tek sada vidjeh tvoju poruku:-))

Autor: arapo   |   15.03.2024. u 7:52   |   opcije


Dodaj komentar